11. ožujka 2022.

Zašto je kronična bolest bubrega ozbiljna bolest?

Kronična bolest bubrega (KBB) sve više postaje veliki javnozdravstveni problem. Karakterizira je poremećaj u građi te funkciji bubrega koji traje dulje od 3 mjeseca. To je stanje u kojem dolazi do polaganog smanjenja bubrežne funkcije. Danas znamo da su vodeći uzroci bubrežne bolesti dijabetes te povišen arterijski tlak.

Procjenjuje se da oko 850 milijuna ljudi na svijetu boluje od bubrežne bolesti koja uzrokuje oko 2.4 milijuna smrti godišnje. Procjena za Hrvatsku je oko 300 000 osoba koje se bore s nekim oblikom bubrežne bolesti. Hrvatski registar nadomještanja bubrežne funkcije iznosi podatak da kod nas godišnje oko 500 novih bolesnika treba dijalizu ili transplantaciju bubrega.

Koja je glavna zadaća bubrega?

Glavna zadaća bubrega je filtracija krvi. Putem nje uklanjaju se iz organizma: metaboliti, ioni, štetne i otpadne tvari ili tekućina. Na taj način održava se osmotska ravnoteža sastojaka izvanstanične tekućine, a to je ključno za održavanje stanica na životu. Bubrezi su organi koji stvaraju urin te zajedno s jetrom stvaraju i izlučuju hormon eritropoetin, zaslužan za stvaranje eritrocita. Kod kronične bolesti bubrega opasne razine tekućine – elektrolita i otpada – zadržavaju se u ljudskom organizmu.

Zašto nastaje kronična bolest bubrega?

Simptomi se sporo razvijaju. Na samom početku bolesti nema nikakvih uočljivih simptoma. Obično pacijenti dolaze kad je već prekasno ili je bolest u poodmaklom stadiju. Budući da se nepravilan rad bubrega može tek otkriti tijekom laboratorijskih pretraga, svima preporučujemo nefrološki pregled, koji možete napraviti u našoj šibenskoj poliklinici Affidea Vita.

Kronična bolest bubrega (KBB) počinje se razvijati kada određeno stanje ili neka bolest narušava funkciju bubrega. Najčešći uzrok su učestale upale koje postepeno oštećuju bubrege.

Što utječe na razvoj bolesti?

Određene bolesti i stanja mogu uzrokovati kroničnu bolest bubrega:

  • dijabetes – tip 1 ili tip 2
  • hipertenzija = visoki krvni tlak
  • intersticijski nefritis
  • bolest policističnih bubrega
  • povećana prostata
  • bubrežni kamenci
  • neke vrste karcinoma
  • učestale infekcije bubrega.

Znate li da su uzroci zatajenja bubrega češći kod muškaraca nego kod žena? No, u starijoj populaciji, situacija je suprotna – žene više obolijevaju. U razvijenim zemljama prosječna dob bolesnika je između 60 i 65 godina.

Simptomi kroničnog zatajenja bubrega

  • mučnina i povraćanje
  • visoki krvni tlak
  • gubitak apetita
  • umor i slabost
  • problemi sa spavanjem
  • promjene boje urina
  • smanjena mentalna oštrina
  • trzaji mišića i grčevi
  • oticanje nogu i gležnjeva
  • stalni svrbež
  • bol u prsima
  • pomanjkanje daha.

Problem kod ove bolesti jest to što su znakovi i simptomi često nespecifični jer mogu biti uzrokovani drugim bolestima. Naime, bubrezi su vrlo prilagodljivi organi koji vrlo često mogu nadoknaditi svoju funkciju. Tu nastaje problem jer se znakovi i simptomi ne moraju pojaviti sve do uznapredovalog stadija.

Blagi simptomi javljaju se kod pacijenata s blagim do umjerenim zatajenjem bubrega. Jedan od njih je učestalo mokrenje noću jer bubrezi ne resorbiraju vodu iz mokraće što je inače njihova noćna zadaća. Nakuplja se veliki volumen mokraće.

Hipertenzija ili visoki krvni tlak jedan je od simptoma zatajenja bubrega jer bubrezi ne mogu izlučiti višak soli i vode. Svi znamo kakav rizik sa sobom nosi visoki krvni tlak. Može prouzročiti srčani udar ili zatajenje srca.

Kako raste količina toksičnih tvari u krvi, razvijaju se drugi simptomi: umor, oboljeli se lako zamara, slabe duševne sposobnosti, mišićni trzaji, mišićna slabost, grčevi, trnci u udovima, gubitak osjeta u određenim predjelima, konvulzije, gubitak apetita, mučnina, povraćanje, stomatitis i neugodan okus u ustima. Vrlo često osoba gubi na težini i postaje pothranjena.

Uznapredovali stadij zatajenja bubrega praćen je ulkusom na crijevima i krvarenjem. Koža obično postaje žutosmeđa. Ponekad je koncentracija ureje tako visoka da kristalizira. Pritom se na koži stvara bijeli prah. Stalni neugodan svrbež po čitavom tijelu također može biti znak kronične bolesti bubrega.

Kronična bolest bubrega – kako se dijagnosticira?

Da bismo potvrdili sumnju na bolest bubrega, potrebno je napraviti krvne pretrage. Kronična bubrežna bolest pretvara krv u umjereno kiselu jer raste broj dvaju metaboličkih otpadnih produkata:

    • ureja
    • kreatinin.

Oni se inače, u normalnim okolnostima, filtriraju putem bubrega. Vidimo li na nalazu da kalcij pada, a fosfor raste, možemo posumnjati na ovu podmuklu bolest.

Razina kalija u krvi je normalna ili slabo povišena, ali može postati i opasno visoka. Volumen mokraće ostaje isti bez obzira na količinu unesene tekućine. Pacijent je umjereno slabokrvan. Analizom mokraće možemo otkriti nepravilne stanice i koncentraciju soli.

kronična bolest bubrega – blog – Affidea Hrvatska

Kako se liječi kronična bolest bubrega?

Terapija liječenja bolesti bubrega često uključuje lijekove za:

  • snižavanje krvnog tlaka
  • snižavanje razine kolesterola
  • liječenje anemije
  • diuretici s ciljem izbacivanja viška tekućine iz tijela.

Dijaliza i transplantacija bubrega

Dok neke vrste bolesti bubrega možemo liječiti, za kroničnu bolest bubrega nema lijeka. Liječenje kroničnih bolesti bubrega nastoji usporiti progresiju oštećenja bubrega. Fokus je na kontroli uzroka koji je do toga doveo. Nažalost, kobna posljedica ove bolesti jest zatajenje bubrega, pa su u tom slučaju samo 2 opcije terapije:

  • dijaliza – umjetno filtriranje otpadnih tvari i tekućine iz krvi
  • transplantacija bubrega – kirurški zahvat presađivanja bubrega iz tijela živog ili preminulog donora.

Dijaliza

Dijaliza podrazumijeva umjetnu filtraciju otpadnih tvari i tekućine iz krvi. Medicinski uređaj namijenjen za filtriranje krvi to radi umjesto tijela koje otkazuje poslušnost. Ono što inače trebaju obavljati naši bubrezi to sada radi uređaj za hemodijalizu. Dijaliza je bezbolna terapija koja iziskuje vrijeme i redovitost.

Postoje 2 vrste dijalize:

1) peritonealna dijaliza

Nakon što napravi mali rez na trbuhu, kirurg uvodi u trbušnu šupljinu tanku plastičnu cijev kroz koju posebna tekućina prolazi te počinje ispunjavati peritonealni prostor (prostor između vanjskog i unutarnjeg sloja potrbušnice koji obavija organe u trbušnoj šupljini). Događa se sljedeće – otpadne tvari iz trbušne šupljine cijede se u tekućinu, koja se stalno isisava zajedno sa suvišnom vodom. Ovaj je postupak dugotrajan (nekoliko sati), no dobra vijest je da je razrađen novi sustav peritonealne dijalize. U tom slučaju tekućina se ostavlja u peritoneumu i do 12 sati, a sistem kronične pokretne dijalize omogućuje oboljelom redovito mijenjanje tekućine.

2) peritonealna dijaliza

Ova vrsta dijalize izvodi se pomoću tzv. umjetnog bubrega. Princip je sljedeći – poseban uređaj filtrira otpadne tvari iz krvi pacijenta. Krv se iz arterije na ruci ili nozi usmjerava tankom cjevčicom u uređaj gdje prolazi kroz filtar, a zatim se drugom cijevi vraća u susjednu venu. I ovaj postupak je dugotrajan (6–8 sati), a mora se provoditi obavezno 3 puta tjedno, kako bi otpadne tvari i nakupine vode u tijelu ostale u granicama normale. Ovo dosta utječe na kvalitetu života jer pacijent sve aktivnosti, posao i kućne obaveze mora prilagoditi svojoj bolesti i terapiji.

Prednost dijalize je dugoročno smanjenje simptoma kroničnog zatajenja bubrega.

Preporučena prehrana kod kroničnog zatajenja bubrega

Preporučujemo svježu hranu, crvenu papriku, bosiljak, kurkumu. Smanjite unos proteina u prehrani jer to manje opterećuje bubrege te izbjegavajte: sol, plavu ribu, suhomesnate proizvode, dagnje, iznutrice, riblje konzerve, alkohol… Maslac zamijenite maslinovim uljem.

Kako se radi o smanjenoj bubrežnoj funkciji, preporučuje se smanjiti ukupan unos tekućine. Maslac zamijenite maslinovim uljem.

Pretrage i nefrološki pregled

Imate li neke od navedenih simptoma, posjetite nas u Poliklinici Affidea Vita u Šibeniku gdje možete napraviti kompletan nefrološki pregled i pretrage koje mogu otkriti bolesti bubrega.
Affidea Hrvatska pruža najsofisticiranije pretrage zahvaljujući ultramodernoj tehnologiji. Kako bismo provjerili bubrege, nudimo više vrsta dijagnostičkih pretraga:

  • MR abdomena (bubrezi, jetra..)
  • CT abdomena
  • CT urografija
  • CT urotrakta
  • UZV abdomena
  • CT renalnih arterija i bubrega.
1

11. ožujka 2022.

Zašto je kronična bolest bubrega ozbiljna bolest?

Kronična bolest bubrega (KBB) sve više postaje veliki javnozdravstveni problem. Karakterizira je poremećaj u građi te funkciji bubrega koji traje dulje od 3 mjeseca. To je stanje u kojem dolazi do polaganog smanjenja bubrežne funkcije. Danas znamo da su vodeći uzroci bubrežne bolesti dijabetes te povišen arterijski tlak. Procjenjuje se da oko 850 milijuna ljudi […]