Alergije na grinje, dlake životinja, kućnu prašinu, perje, plijesan i neke druge alergene, spadaju u cjelogodišnje ili trajne alergije, dok peludi trave, korova i stabala izazivaju sezonske alergije. Alergološka praćenja svjetske statistike pokazuju da svaki četvrti stanovnik Zemlje pati od neke vrste alergija. Trend porasta alergija u posljednjih 50 godina možemo zahvaliti modernom načinu života jer sve više vremena provodimo u domovima i na poslu gdje smo izloženi prašinskim grinjama, vlazi, duhanu, plijesni, žoharima, a klimatizacija tj. neprirodno prozračivanje pogoršava kvalitetu zraka u prostoriji u kojoj boravimo.
Znanost je dokazala da još nešto utječe na naš imunitet i može biti razlog razvoja alergija. To je stres, složeni imunobiološki proces u kojem se oslobađaju brojne supstancije u mozgu, koje mogu imati utjecaj na promjenu imunološke reakcije organizma.
Iako postoje genetske predispozicije za razvoj alergije, činjenica je da se alergija može razviti u bilo kojoj dobi kod ljudi koji do tada nisu bili ni na što alergični.
Po općeprihvaćenoj definiciji pedijatra Clemensa von Pirqueta, alergija je promijenjeno stanje imunološke reakcije. Ne bi to predstavljalo toliki problem kada bi se burna reakcija organizma dogodila jednom u životu i ne bi se više ponavljala. Problem nastaje jer naš imunosni sustav pamti sve, a to znači da svaki puta kada se susretne s prepoznatim alergenom, neprimjereno reagira. Kod nekih je to bezazlena reakcija na sluznici nosa, kihanje i curenje vodenaste sekrecije iz nosa, ali nažalost, kod nekih i anafilaktički šok.
Simptomi alergije
Simptomi su različiti, a ovise o mjestu gdje nastaju:
· koža – razni osipi i plikovi
· probavni sustav – proljevi i bolovi u trbuhu
· gornji dišni putovi – svrbež sluznice nosa i očiju, curenje i začepljenost nosa, kihanje,
· donji dišni putovi – astma, kašalj, gušenje.
Kako ćete prepoznati da se kod vas radi o alergiji na neki konkretan alergen?
Preporučujemo vam da počnete voditi dnevnik svojih aktivnosti i prehrane u vrijeme kada vam se pojave simptomi.
Tijekom konzultacija s liječnikom na pregledu u Affideinoj poliklinici, pokažite mu bilješke i podijelite s njim svoja zapažanja. To će liječniku biti od velike pomoći.
Proljetne alergije mogu izazvati različiti alergeni
1.Nutritivni alergeni
Osobe koje su osjetljive na određenu vrstu hrane, kao što su mlijeko, sir, kikiriki, kivi, čokolada i drugo, vrlo lako mogu prevenirati alergiju izbjegavajući jesti takvu hranu. Među nutritivne alergene spadaju i jagode, proljetno voće.
Proljetne alergije – Jagode
Alergija na jagode i na drugo bobičasto voće prvenstveno je genetski uvjetovana. Istraživači procjenjuju da osoba čija oba roditelja imaju alergije na jagode i drugo bobičasto voće, ima 60 % veću vjerojatnost da će i ona razviti tu vrstu alergije. Ukoliko alergiju ima samo jedan roditelj, utoliko se postotak smanjuje. Vjerojatnost za razvoj alergije na jagode i bobičasto voće u tom slučaju je 30-40 %.
No, alergiju na jagode i drugo bobičasto voće razvit će i osobe s iznimno osjetljivim imunosnim sustavom.
Znate li da jagode, maline i slično voće mogu izazvati alergijske pojave kod dojenčeta? Najčešća reakcija je kratkotrajna – prolazni osip ili proljev. Pripazite na dijete narednih 5-30 minuta, obratite pozornost na pojavu eventualnih simptoma jer se u to vrijeme razvijaju:
· u usnoj šupljini – oticanje usana, jezika, nepca, glasnih žica…
· na koži – osip, koprivnjača (prolazni crvenkasti plikovi nalik oteklinama od žarenja koprivom, otkuda im i naziv), jak svrbež, posebno kože lica.
· u želucu i crijevima – mučnina, proljev, povraćanje, podrigivanje, bolovi u trbuhu…
Kasna reakcija
Znate li da se simptomi mogu pojaviti i nakon nekoliko sati? Riječ je o tzv. kasnoj reakciji koja se dogodi 6 sati nakon konzumiranja jagoda. No, zanimljivo je da organizam bebe može još kasnije reagirati na alergiju, čak nekoliko dana nakon što je dojenče jelo jagodu. Preporučuje se da prestanete nuditi tu vrstu voća svom djetetu još neko vrijeme. Ako se alergija ponovi, kada mu po drugi puta ponudite isto voće, ukinite ga na malo duži rok ili ga u potpunosti izbacite iz djetetove prehrane.
Kada organizam ima jak imunosni sustav, želučani sokovi, enzimi jetre i crijeva te korisna bakterijska flora, sprečavaju sastojke alergena da isprovociraju pojačanu reakciju organizma. Odrasle osobe koje razviju nutritivnu alergiju, obično imaju: gastritis, pankreatitis, bolest tankog crijeva, astmu i slično.
Alergija na jagode i bobičasto voće, baš kao i sve ostale nutritivne alergije, događa se zbog povećanja histamina, glavnog uzročnika alergijske reakcije u organizmu.
2.Sezonske alergije – ubodni alergeni
U proljeće i ljeto često idemo u prirodu gdje ima jako mnogo insekata. Ubod pčele, ose, stršljena, pauka, mrava, bumbara i drugih insekata mogu izazvati lakše i ozbiljne alergijske reakcije. Zabilježeni su i smrtni slučajevi. Otrov insekata predstavlja alergen.
3.Sezonske alergije – Inhalacijski alergeni
Najčešće proljetne alergije vezane su za inhalacijske alergene. To su alergeni iz zraka, udišemo ih, a najčešći su peludi: trave, stabala i korova. Prodirući u naše tijelo, pelud uzrokuje alergijsku reakciju donjih dišnih putova. Alergija se najviše manifestira na organima koji su bili u direktnom kontaktu s alergenom, a to su: nos, oči i koža. U proljetne alergije izazvane inhalacijskim alergenima tako spadaju:
· astma.
Simptomi peludne groznice su:
· svrbež
· suzenje očiju
· curenje iz nosa
· kihanje
· kašljanje i slično.
Znate li da je koncentracija peludi u zraku veća ujutro i predvečer te za vrijeme vjetrovitog i sunčanog vremena?
Kada se počinju javljati sezonske alergije?
Proljetne alergije
Već s prvim znacima proljeća, kada započinje cvjetanje i proizvodnja peluda tzv. polenacija. Tada je u zraku velika koncentracija peluda korova, trave i stabala. Koncentracija peludi u zraku utvrđuje se na temelju količine peludnih zrnaca u prostornom metru atmosferskog zraka. Samo jedna biljka može producirati u zrak nekoliko milijuna peludnih zrnaca dnevno. Treba imati na umu da se utjecaj proteže i na naredna dva godišnja doba, ljeto i jesen.
U hrvatskom primorju najopasnija je pelud: crnog bora, čempresa i masline te pelud korova (crkvina).
Polenacija stabala započinje već pri kraju zime: lijeska i joha. Breza započinje s polenacijom u ožujku, a hrast u svibnju. Alergične osobe reagiraju i na pelud: akacije, topole, platane, vrbe, jablana, brijesta, jasena, bora…
Pelud trave iritira nas u travnju i svibnju, a to obično traje do polovice lipnja, kada završavaju visoke koncentracije peludi stabala i trave u zraku.
Ljetne i jesenske alergije
U kolovozu nam probleme počinje stvarati pelud korova, među kojima su najveći uzročnici alergija ambrozija i divlji pelin.
Ambrozija (limundžik) raste visoko (do 1 m) u x… Znate li da jedna biljka ambrozije može proizvesti 60.000-150.000 sjemenki te oko stotinu milijuna zrnaca peludi, a njezine sjemenke mogu preživjeti u zemlji više od 30 godina? Otporan je to korov jer može preživjeti i smrzavanje.
U Europi se povećala za 10 puta u posljednjih 30 godina prošlog stoljeća. Ambrozija je prije evolucije entomofilna biljka, što znači da su njezin pelud raznosile pčele. Danas je anemofilna biljka koju razmnožava vjetar i do 300 km udaljenosti, no može se prenijeti i drugim načinima npr. na gumama automobila. Ambrozija stvara poteškoće alergičnim osobama u kolovozu i rujnu, kada zrnca peludi u nosu počinju bubriti dok im ne pukne opna. Iz sluznice gornjih dišnih putova spuštaju se u pluća, gdje uzrokuju: kontrakciju, spazam mišićja dišnih putova (bronha) te otežavaju protok zraka.
Na što smo najviše alergični?
U Zagrebu su 2002. godine započela istraživanja rasprostranjenosti peluda standardiziranom volumetrijskom metodom. Rezultati praćenja alergija u Hrvata pokazuju da smo najosjetljiviji na pelud trave, a nešto manje na korov. Pelud stabala, u odnosu na pelud trave i korova, predstavlja manji problem.
Kako izbjeći alergije?
Svakako je najbolja mjera prevencije izbjegavanje alergena. U tomu vam mogu pomoći alergološki alati:
· Peludna prognoza prognozira koncentracije peludi problematičnih biljaka za sve gradove kod nas u kojima se provode svakodnevna mjerenja.
· Alergijski semafor daje svakodnevni prikaz kretanja koncentracije peludi na nekom području.
· Peludni kalendar informira nas koja stabla, trave i korovi cvjetaju te kojim intenzitetom u određeno doba godine.
Affideini stručnjaci savjetuju
· Prije izlaska provjerite koncentraciju peludi u zraku na alergijskom semaforu i proučite peludnu prognozu.
· U slučaju visoke koncentracije ne izlazite i zatvorite hermetički sva vrata i prozore.
· Kada se vratite izvana, svakodnevno se tuširajte i operite kosu kako biste smanjili unesenu pelud.
· Češće mijenjajte posteljinu.
· Nosite sunčane naočale, kapu, šešir ili maramu kao zaštitu od peludi.
· Koristite i medicinske maske za lice kada ste u vrijeme polenacije.
· Izbjegavajte livade, travnjake, parkove i polja rano ujutro i predvečer.
· Izbjegavajte dodirivati kućne ljubimce u vrijeme polenacije.
· Ne nanosite parfem ili dezodoranse kad idete u prirodu. Jaki mirisi privlače insekte.
Alergičnim osobama savjetujemo da uz sebe nose plan zbrinjavanja u slučaju pojave anafilaktičkog šoka, akutne, po život opasne, alergijske reakcije te autoinjektor s adrenalinom uz liječnički recept.
Kako se liječe sezonske alergije?
Da bismo utvrdili koji alergen kod vas uzrokuje alergijske reakcije potrebno je napraviti dijagnostičku pretragu – alergološko testiranje. Pregled i testiranje preporučuju se: svima koji su prehlađeni više od pet puta godišnje, osobama koje često uzimaju antibiotike, koje kronično kašlju, osobito noću te osobama koje često stišće u prsima.
Da bi terapija imala pravovremeni učinak neophodno je započeti s uzimanjem lijekova minimalno 2-3 tjedna prije početka polenacije.
Za sezonske alergije propisuju se:
· antihistaminici
· intranazalni kortikosteroidi
· inhibitori leukotriena.
Pulmološki pregled za sezonske alergije
Na pulmološki pregled potrebno je donijeti svoju medicinsku dokumentaciju, a sam pregled uključuje:
· spirometriju
· alergološko testiranje – Prick test
Prick test = kožno testiranje ubodnom metodom na podlaktici pomoću standardnog seta inhalacijskih kapljica alergena. Na mjestu uboda alergena, na koje imunosni sustav reagira, nastaje okruglo blijedo uzdignuće kože uz okolno crvenilo, praćeno svrbežom.
Da biste proljeće, ljeto i jesen proveli bezbrižno:
· izbjegavajte dolazak u kontakt s alergenima
· redovito uzimajte propisane lijekove
· pridržavajte se Affideinih savjeta.
Preduhitrite sezonske alergije i dočekajte ih spremni.