Opća kirurgija
Usluge za
Poštedni kirurški zahvati
Poštedni operativni zahvati označavaju operacije kojima se u liječenju raka dojke ne odstranjuje čitava dojka već je ona u većoj ili manjoj mjeri očuvana (engl. breast conserving surgery).
Oni podrazumijevaju eksciziju primarnog tumora s različito širokim rubom okolnog zdravog tkiva dojke. Od zahvata radimo segmentektomiju ili kvadrantektomiju. Uz odstranjenje tumora, locira se i Sentinel limfni čvor, a riječ je o prvom limfnom čvoru u pazuhu tzv. stražaru koji prima limfu koja dolazi iz primarnog sijela tumora, a ciljano ga vadimo prema indikaciji.
Adjuvantna, postoperativna radioterapija je esencijalan i neodvojiv dio konzervativnog liječenja karcinoma dojke.
Indikaciju za poštedni kirurški zahvat i radioterapiju imaju najčešće bolesnice s tumorom najvećeg promjera do 2 cm (ovisno o veličini dojke), klinički negativnom aksilom, unifokalnom lokalizacijom tumora. Kod tumora većih od 2 cm, ili onih koji imaju agresivnu biologiju ili ako su zahvaćeni limfni čvorovi pazuha, najčešće je prvi korak u liječenju neoadjuvanta kemoterapija.
Biopsija
Biopsija je zahvat kojim se podrazumijeva uklanjanje tkiva iz dojke za koje pretpostavljamo da je dobroćudnog (fibroadenom) ili sumnjivog karaktera (razne proliferacije s atipijama, mikrokalcifikati, sumnja na početni karcinom dojke). Postupak biopsije stoga može biti dijagnostički ili terapijski (nakon vađenja promjene nisu potrebni nikakvi dodatni zahvati već samo praćenje).
Kako bi bili sigurni da ćemo uzeti uzorak s točno određenog mjesta u dojci, koristimo se suvremenim načinima obilježavanja te promjene. Vaš liječnik u dogovoru s kirurgom odlučiti će da li je potrebno obilježavanje iglom pod kontrolom ultrazvuka ili mamomata ili je dovoljno obilježavanje bojom. U određenim slučajevima možemo se koristiti i intraoperacijskim ultrazvukom.
Kada su u pitanju sumnjivi mikrokalcifikati, najčešće se koristimo obilježavanjem pod kontrolom mamomata kada odmah nakon operacijskog odstranjenja možemo provjeriti da li se u uzorku nalaze sumnjivi mikrokalcifikati.
Sve preparate šaljemo na patohistološku analizu te nakon konačnog nalaza odlučujemo o eventualnim daljnjim postupcima.
Kirurgija šake
U sklopu kirurgije šake nudimo mogućnost operativnog odstranjenja raznih oblika tumora šake uz prethodnu citološku analizu.
Također kirurški rješavamo probleme kod pacijenata koji boluju od sindroma karpalnog kanala kao i Dupuytrenove kontrakture.
Sve zahvate izvodimo u lokalnoj anesteziji ili u bloku šake u beskrvnom polju.
Ukoliko je potrebno, nudimo i mogućnost kratkotrajne anestezije.
Kvadrantektomija
Kvadrantektomija je najčešći oblik poštednog kirurškog zahvata. Kirurg uklanja samo dio dojke koji sadrži tumorske stanice s dijelom zdravog tkiva kojega okružuje kao i limfni čvorovi iz pazuha. Cjelokupni materijal odnosno “preparat” pregledava patolog da bi se utvrdilo postoje li tumorske stanice na rubovima izvađenog tkiva.
Bitno je da su rubovi tkiva slobodni od malignih stanica jer je to najbolji indikator da je tumor uklonjen u cijelosti. Također se mjeri i udaljenost tumorskih stanica od rubova u svih 6 smjerova (gore, dolje, napred, nazad, lijevo, desno) zbog važnosti procjene o nastavku metode liječenja, odnosno da li će se raditi reekscizija prije iradijacije ili mastektomija.
Ako nalaz patologa pokaže da se tumorske stanice nalaze na rubovima, liječnik će indicirati dodatni zahvat (re-ekscizija) da bi se uklonile preostale tumorske stanice iz dojke. Nakon toga je kod svih žena indicirana iradijacijska terapija kojom se u potpunosti uklanjaju eventulane tumorske stanice zaostale u tkivu dojke a samim time se i smanjuje mogućnost lokalnog povrata bolesti.
Ako se odlučite za poštednu kirugiju dojke, nudimo mogućnost uklanjanja sumnjivog kvadranta dojke, a ako je potrebno i korekciju druge dojke kako bi zahvat bio što manje prepoznatljiv. Zahvati koji mogu pridnonjeti simetriji uključuju smanjenje ili podizanje iste i/ili druge dojke.
Tumori šake
Najčešći tumori šake su cistični tumori ili ganglioni (higromi). Ganglioni predstavljaju 70 % svih tumora mekih tkiva u području šake. Češće se javljaju kod žena. Ispunjeni su želatinoznom masom, kuglastog su oblika s vratom koji komunicira s zglobom ili tetivnom ovojnicom. Najčešće se primijete u području ručnog zgloba kao izbočenja od oko 2-3 cm koja su očitija nakon fizičkih napora. Može ih biti i nekoliko na šaci na istom ili različitim mjestima. Obično nemaju simptoma, ali mogu izazivati bol i smanjenje pokretljivosti zglobova. Također, mogu pritiskati živce s posljedičnim trncima u prstima ruke.
Nekirurško liječenje uključuje kompresiju tumora i punkciju ciste s odstranjanjem želatinoznog sadržaja uz primjenu elastičnoga kompresivnog zavoja tijekom kraćeg razdoblja. Treba naglasiti da je nakon punkcije vjerojatnost ponovnog javljanja preko 80% jer se tim načinom ne uklanja komunikacija između zgloba i tumora.
Kirurško liječenjem postižemo puno veći postotak izlječenja jer prekidamo komunikaciju s zglobom. Samim zahvatom uklanjamo ganglion u cijelosti s pripadajućim vratom. Zahvat izvodimo u lokalnoj anesteziji u beskrvnom polju.
Sindrom karpalnog kanala
Karpalni kanal anatomska je struktura koja se nalazi na dlanu u području ručnog zgloba.
Tvore ga kosti zapešća i poprečni karpalni ligament. Sindrom karpalnog kanala javlja se kao posljedica pritiska na živac (nervus medianus) koji kroz ručni zglob prolazi prema šaci. Kroz kanal također prolaze i tetive koje su obložene tankom sinovijalnom ovojnicom koja ih podmazuje i olakšava njihovo klizanje i pokretanje. Ta je ovojnica osjetljiva na svaki dugotrajniji napor i podražaje. Najčešći uzroci pritiska su upala tetiva mišića savijača šake, zadebljanje ligamenta, reumatski artritis, pritisak nakon traume…
Simptomi se uočavaju postupno. Najprije se javlja ukočenost, pa nejasna bol i trnci u ručnom zglobu koja se širi na šaku i podlakticu.
Ako je kompresija dugotrajna ili intezivna dolazi do promjena na mišićima šake, oni hipotrofiraju što dovodi do gubitka snage i nesigurnosti pri hvatanju prstima te slabljenja i gubitka osjeta.
Dupuytrenova kontraktura
Dupuytrenova kontraktura počinje kao čvorić koji se najčešće nalazi na dlanu u području 4 i 5 prsta. Fibrozni tračak na dlanu se pojavljuje prije kontrakcije prsta i može se napipati duž uzdužne brazde na dlanu. Kontraktura prsta spada u kasniju fazu bolesti kada je indicirano kirurško liječenje. (kada je prst savijen iznad 30º).
Od kirurških zahvata najčešće se izvodi parcijalna fascijektomija kojom se uklanja zadebljana i promijenjena fascija. Zahvatom se može djelomično riješiti problem jer je povrat bolesti čest, ali ipak zahvatom olakšavamo tegobe. Zahvat se izvodi u bloku šake ili u općoj anesteziji u beskrvnom polju.
Dijagnoza se postavlja na temelju kliničkog pregleda i elektromioneurografske (EMNG) analize. Ako se sindrom počne liječiti na vrijeme, postotak izlječivosti je izuzetno visok.
Zahvat se sastoji od reza na šaci u području karpalnog kanala te se oslobađa živac od pritiska. Zahavat se izvodi u lokalnoj anesteziji.
Broj centara s uslugom
Usluge za - Opća kirurgija
Poštedni kirurški zahvati
Poštedni operativni zahvati označavaju operacije kojima se u liječenju raka dojke ne odstranjuje čitava dojka već je ona u većoj ili manjoj mjeri očuvana (engl. breast conserving surgery).
Oni podrazumijevaju eksciziju primarnog tumora s različito širokim rubom okolnog zdravog tkiva dojke. Od zahvata radimo segmentektomiju ili kvadrantektomiju. Uz odstranjenje tumora, locira se i Sentinel limfni čvor, a riječ je o prvom limfnom čvoru u pazuhu tzv. stražaru koji prima limfu koja dolazi iz primarnog sijela tumora, a ciljano ga vadimo prema indikaciji.
Adjuvantna, postoperativna radioterapija je esencijalan i neodvojiv dio konzervativnog liječenja karcinoma dojke.
Indikaciju za poštedni kirurški zahvat i radioterapiju imaju najčešće bolesnice s tumorom najvećeg promjera do 2 cm (ovisno o veličini dojke), klinički negativnom aksilom, unifokalnom lokalizacijom tumora. Kod tumora većih od 2 cm, ili onih koji imaju agresivnu biologiju ili ako su zahvaćeni limfni čvorovi pazuha, najčešće je prvi korak u liječenju neoadjuvanta kemoterapija.
Biopsija
Biopsija je zahvat kojim se podrazumijeva uklanjanje tkiva iz dojke za koje pretpostavljamo da je dobroćudnog (fibroadenom) ili sumnjivog karaktera (razne proliferacije s atipijama, mikrokalcifikati, sumnja na početni karcinom dojke). Postupak biopsije stoga može biti dijagnostički ili terapijski (nakon vađenja promjene nisu potrebni nikakvi dodatni zahvati već samo praćenje).
Kako bi bili sigurni da ćemo uzeti uzorak s točno određenog mjesta u dojci, koristimo se suvremenim načinima obilježavanja te promjene. Vaš liječnik u dogovoru s kirurgom odlučiti će da li je potrebno obilježavanje iglom pod kontrolom ultrazvuka ili mamomata ili je dovoljno obilježavanje bojom. U određenim slučajevima možemo se koristiti i intraoperacijskim ultrazvukom.
Kada su u pitanju sumnjivi mikrokalcifikati, najčešće se koristimo obilježavanjem pod kontrolom mamomata kada odmah nakon operacijskog odstranjenja možemo provjeriti da li se u uzorku nalaze sumnjivi mikrokalcifikati.
Sve preparate šaljemo na patohistološku analizu te nakon konačnog nalaza odlučujemo o eventualnim daljnjim postupcima.
Kirurgija šake
U sklopu kirurgije šake nudimo mogućnost operativnog odstranjenja raznih oblika tumora šake uz prethodnu citološku analizu.
Također kirurški rješavamo probleme kod pacijenata koji boluju od sindroma karpalnog kanala kao i Dupuytrenove kontrakture.
Sve zahvate izvodimo u lokalnoj anesteziji ili u bloku šake u beskrvnom polju.
Ukoliko je potrebno, nudimo i mogućnost kratkotrajne anestezije.
Kvadrantektomija
Kvadrantektomija je najčešći oblik poštednog kirurškog zahvata. Kirurg uklanja samo dio dojke koji sadrži tumorske stanice s dijelom zdravog tkiva kojega okružuje kao i limfni čvorovi iz pazuha. Cjelokupni materijal odnosno “preparat” pregledava patolog da bi se utvrdilo postoje li tumorske stanice na rubovima izvađenog tkiva.
Bitno je da su rubovi tkiva slobodni od malignih stanica jer je to najbolji indikator da je tumor uklonjen u cijelosti. Također se mjeri i udaljenost tumorskih stanica od rubova u svih 6 smjerova (gore, dolje, napred, nazad, lijevo, desno) zbog važnosti procjene o nastavku metode liječenja, odnosno da li će se raditi reekscizija prije iradijacije ili mastektomija.
Ako nalaz patologa pokaže da se tumorske stanice nalaze na rubovima, liječnik će indicirati dodatni zahvat (re-ekscizija) da bi se uklonile preostale tumorske stanice iz dojke. Nakon toga je kod svih žena indicirana iradijacijska terapija kojom se u potpunosti uklanjaju eventulane tumorske stanice zaostale u tkivu dojke a samim time se i smanjuje mogućnost lokalnog povrata bolesti.
Ako se odlučite za poštednu kirugiju dojke, nudimo mogućnost uklanjanja sumnjivog kvadranta dojke, a ako je potrebno i korekciju druge dojke kako bi zahvat bio što manje prepoznatljiv. Zahvati koji mogu pridnonjeti simetriji uključuju smanjenje ili podizanje iste i/ili druge dojke.
Tumori šake
Najčešći tumori šake su cistični tumori ili ganglioni (higromi). Ganglioni predstavljaju 70 % svih tumora mekih tkiva u području šake. Češće se javljaju kod žena. Ispunjeni su želatinoznom masom, kuglastog su oblika s vratom koji komunicira s zglobom ili tetivnom ovojnicom. Najčešće se primijete u području ručnog zgloba kao izbočenja od oko 2-3 cm koja su očitija nakon fizičkih napora. Može ih biti i nekoliko na šaci na istom ili različitim mjestima. Obično nemaju simptoma, ali mogu izazivati bol i smanjenje pokretljivosti zglobova. Također, mogu pritiskati živce s posljedičnim trncima u prstima ruke.
Nekirurško liječenje uključuje kompresiju tumora i punkciju ciste s odstranjanjem želatinoznog sadržaja uz primjenu elastičnoga kompresivnog zavoja tijekom kraćeg razdoblja. Treba naglasiti da je nakon punkcije vjerojatnost ponovnog javljanja preko 80% jer se tim načinom ne uklanja komunikacija između zgloba i tumora.
Kirurško liječenjem postižemo puno veći postotak izlječenja jer prekidamo komunikaciju s zglobom. Samim zahvatom uklanjamo ganglion u cijelosti s pripadajućim vratom. Zahvat izvodimo u lokalnoj anesteziji u beskrvnom polju.
Sindrom karpalnog kanala
Karpalni kanal anatomska je struktura koja se nalazi na dlanu u području ručnog zgloba.
Tvore ga kosti zapešća i poprečni karpalni ligament. Sindrom karpalnog kanala javlja se kao posljedica pritiska na živac (nervus medianus) koji kroz ručni zglob prolazi prema šaci. Kroz kanal također prolaze i tetive koje su obložene tankom sinovijalnom ovojnicom koja ih podmazuje i olakšava njihovo klizanje i pokretanje. Ta je ovojnica osjetljiva na svaki dugotrajniji napor i podražaje. Najčešći uzroci pritiska su upala tetiva mišića savijača šake, zadebljanje ligamenta, reumatski artritis, pritisak nakon traume…
Simptomi se uočavaju postupno. Najprije se javlja ukočenost, pa nejasna bol i trnci u ručnom zglobu koja se širi na šaku i podlakticu.
Ako je kompresija dugotrajna ili intezivna dolazi do promjena na mišićima šake, oni hipotrofiraju što dovodi do gubitka snage i nesigurnosti pri hvatanju prstima te slabljenja i gubitka osjeta.
Dupuytrenova kontraktura
Dupuytrenova kontraktura počinje kao čvorić koji se najčešće nalazi na dlanu u području 4 i 5 prsta. Fibrozni tračak na dlanu se pojavljuje prije kontrakcije prsta i može se napipati duž uzdužne brazde na dlanu. Kontraktura prsta spada u kasniju fazu bolesti kada je indicirano kirurško liječenje. (kada je prst savijen iznad 30º).
Od kirurških zahvata najčešće se izvodi parcijalna fascijektomija kojom se uklanja zadebljana i promijenjena fascija. Zahvatom se može djelomično riješiti problem jer je povrat bolesti čest, ali ipak zahvatom olakšavamo tegobe. Zahvat se izvodi u bloku šake ili u općoj anesteziji u beskrvnom polju.
Dijagnoza se postavlja na temelju kliničkog pregleda i elektromioneurografske (EMNG) analize. Ako se sindrom počne liječiti na vrijeme, postotak izlječivosti je izuzetno visok.
Zahvat se sastoji od reza na šaci u području karpalnog kanala te se oslobađa živac od pritiska. Zahavat se izvodi u lokalnoj anesteziji.