Interna medicina

Internistički pregled je potreban kada je potrebno postavljanja dijagnoze i liječenja aktualnih tegoba. Također je uključen u preventivne - sistematske preglede: rano otkrivanje faktora rizika za razvoj kroničnih bolesti kao i preventivno djelovanje u smislu njihova sprječavanja - obično jednom godišnje. Ključni je dio i predoperativnog pregleda: internistički pregled sastavni je dio uobičajene predoperativne procedure kod kirurških zahvata. Dijagnoza i mišljenje internista od velike je važnosti za uspjeh operativnog zahvata i život pacijenta.

Ako je predviđeno vađenje krvi u laboratoriju, pacijent treba doći natašte (zadnji obrok 12 sati prije vađenja krvi), a preporučljivo je tijekom dana ili dan ranije jesti kuhanu i nemasnu hranu. Pacijent može piti vodu, nezašećereni čaj te treba nastaviti uzimati lijekove a sukladno propisanoj terapiji. U slučaju UZV dijagnostike, preporučuje se izbjegavati hranu koja napuhuje zato što zrak u crijevima ometa kvalitetnu dijagnostiku.

Tijekom pregleda specijalist internist:

• u razgovoru s pacijentom uzima anamnestičke podatke o: bolestima u obitelji, prethodnim bolestima i sadašnjim tegobama pacijenta, lijekovima koje uzima, prisustvu faktora rizika za razvoj određenih bolesti itd. Važno je da pacijent donese na uvid postojeću medicinsku dokumentaciju.

•  izvodi fizikalni pregled: inspekcija, palpacija, auskultacija (stetoskopom), mjerenje visine i težine, mjerenje krvnog tlaka...

• predlaže plan daljnjih pretraga potrebnih za donošenje finalne dijagnoze kao što su: laboratorijski nalazi, radiološke pretrage, ultrazvučni pregled, CT, MRI...

• predlaže subspecijalističke preglede: kardiološki, gastroenterološki, nefrološki, pulmološki, hematološki, endokrinološki.

Uvidom u sve prikupljene informacije, specijalist internist kreira finalnu dijagnozu i predlaže plan liječenja, provodi redovite periodične kontrole pacijenta te prati uspješnost liječenja.

Periferna arterijska bolest (PAB) , pripada porodici kardiovaskularnih bolesti koje zahvaćaju srce i krvne žile a definirana je stenozom,( suženjem) ili okluzijom (začepljenjem) arterija ekstremiteta ( ruku i nogu) .PAB je ponajprije  bolest starijih ljudi  ,češća je u muškaraca no može pogoditi bilo koga, posebice one ljude  koji su podložni čimbenicima rizika a  to su  osim starije dobi : pušenje,povišene razine šećera i masnoća u krvi te povišen krvni tlak .Najčešći uzrok PAB je ateroskleroza - proces nakupljanja masnih naslaga na luminalnoj  površini arterije koji  dovodi do promjene strukture  stijenke  krvne žile (gubitak elastičnosti) te stenozirajućih promjena    s posljedičnom  slabijom  opskrbom kisikom  organa odnosno regije koju   krvna žila  napaja. Smatra se da proces ateroskleroze pokreće  oksidativni stres ili mehanička ozljeda koji za posljedicu imaju razvoj  upalnog  proces na endotelu  stijenke krvne žile te u nizu  sanacijskih  odgovora  organizma  na to stanje nastaju između ostalog  masne pruge i masne naslage- plakovi koji mijenjaju strukturu stijenke i  lumen krvne žile  ali i neke kemijske procese u stijenci .U takvim okolnostima pojačana je sklonost adhezije i agregacije   (prianjanja  i združivanje ) trombocita („ krvnih pločica“)što uz poremećaj nekih drugih koagulacijskih parametara  rezultira povećanoj sklonosti stvaranja krvnog ugruška ,posebice na mjestima račvišta arterija. Uzroci PAB mogu biti i ne-aterosklerotske prirode- poput vaskulitisa – upalne bolesti krvnih žila- primjerice Buergerova bolest –koja se javlja poglavito u mlađih muškaraca , pušača i vezana je uz genetsku predispoziciju .Upravo genetsku  predispoziciju dovodimo u svezu s  pojavom PAB u mlađih ljudi. 

Kako je riječ o višegodišnjem procesu , PAB  je vrlo dugo asimptomatska   .Naime blago i umjereno oštećenje krvnih žila  ne izaziva kod pacijenta tegobe pa on neće  biti svjestan njene prisutnosti.No vremenom će bolest progredirati i počet će se javljati prvi simptomi-intermitentne  klaudikacije  u vidu  grčeva u  nogama pri hodu ili uspinjanju  koji regrediraju odmaranjem Kod blažih oblika bolesti ,grčevi nastupaju nakon 200m hodanja po ravnom a ako se hodna pruga skrati  ispod 200m ili grčevi perzistiraju i u mirovanju ,potrebno je hitno zatražiti liječničku pomoć da ne bi došlo do odumiranja tkiva zbog nedostatka opskrbe kisikom- gangrene .

Dijagnozu bolesti  nije u potpunosti moguće postaviti anamnezom i fizikalnim pregledom već je neophodno započeti  dijagnostičku obradu  najčešće primjenjivanim testom probira za rano otkrivanje PAB   a to je mjerenje    AB indeksa (eng. ankle-brachial indeks), brze i bezbolne metode definirane   omjerom  sistoličkog tlaka na gležnju i ruci . Vrijednost  AB indeksa ne predstavlja samo verifikaciju dijagnoze, već određuje i stupanj težine bolesti i  omogućuje praćenje progresije bolesti. Normalna vrijednosti AB indeksa je   od 0,9 do 1,3 . AB indeks  manji   od 0,9 je  patološki pri čemu  vrijednost manja od 0,7 ukazuje na težu bolest perifernih arterija    a manje od  0,4  znak je teške ishemije. Vrijednost AB indeksa veća od 1,3 također je patološka   i odraz  je kompresibilnosti arterija uslijed medioskleroze ili kalcifikacije  (ovapnjenje) stijenke  krvne žile.  Detaljniji prikaz anatomije i morfologije krvne žile kao i hemodinamike   (protoka)  pružit će nam  ultrazvučna  neinvazivna  dijagnostička pretraga krvnih žila obojenim doplerom  (duplex)  koja mjerenjem brzine protoka krvi određuje stupanj suženja  uz istovremeni prikaz unutarnje stijenke krvne žile.  Ovom metodom trijažiraju se  pacijenti za eventualne daljnje sofisticiranije dijagnostičke procedure poput kompjuterizirane   arterijske tomografije   odnosno magnetske rezonancije s primjenom kontrasta.

Imajući na umu  da je ateroskleroza sistemska bolest  ,  kod dokazane  PAB moramo obratiti pozornost i na stanje  koronarnih (srčanih krvnih žila) , aorte te   karotidnih arterija  (vratne krvne žile ) pa se u tom slučaju preporučuje učiniti i kardiološku obradu   (kardiološki pregled ,ultrazvuk srca,stres test-ergometrija ...) te   dopler karotidnih arterija.

U liječenju bolesnika s PAB, nužna  je  prije svega  promjena životnih navika u svrhu  reduciranja  čimbenika rizika ,  pravilnom prehranom pretežito mediteranskog tipa , prestankom pušenja , intenziviranjem tjelesne aktivnosti  vježbama hodanja  a sve  s ciljem  regulacije prekomjerne tjelesne težine, normalizacije razine  šećera, masnoća i   krvnog tlaka  pri čemu možemo   posegnuti i za medikamentoznom terapijom (hipolipemici, antihipertenzivi) uz obaveznu antiagregacijsku terapiju.Pri  težim stupnjevima PAB- pacijentu su na dispoziciji metode interventne radiologije i vaskularne kirurgije.