10 simptoma Alzheimerove bolesti

Alzheimerova bolest je progresivna neurodegenerativna bolest središnjeg živčanog sustava. Činjenica je da diljem svijeta u mnogim državama većinu stanovništva čine starije osobe jer se životni vijek produljio, a sve se manje ljudi rađa zbog modernog načina života. To za sobom vuče i neke zdravstvene konzekvence. Globalno starenje stanovništva i sve veći broj ljudi koji boluju od neke vrste demencije utječu na svoje obitelji i zdravstvene sustave diljem svijeta.

Zbog produljenja ljudskog vijeka, prema znanstvenim procjenama, u skoroj budućnosti očekuje nas epidemija demencije. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije 47,5 milijuna ljudi u svijetu ima neki oblik demencije. Procjenjuje se da je u Europskoj uniji 6,4 milijuna osoba s takvim bolestima. Do 2050. godine broj dementnih u svijetu mogao bi narasti i na više od 115 milijuna oboljelih. Što se tiče Hrvatske, procjenjuje se da trenutno živi oko 86 000 osoba oboljelih od demencije i da će taj broj, kao i drugdje, i dalje rasti.

 

Alzheimerova bolest – najčešći oblik demencije

Najčešći oblik demencije, koji spada u 70 % svih demencija je Alzheimerova bolest. U mozgu oboljelih dolazi do nakupljanja neuobičajenih proteina (amiloida i tau proteina) koji uništavaju mozak ometajući prijenos između neurona te kao posljedica propadanja stanica mozga, ovisno o tome koji je dio moždanih struktura pogođen, dolazi do gubitka:

• fizičkih
• mentalnih
• psihičkih funkcija.

Simptomi bolesti počinju postupno, a prvi i najizraženiji simptom je gubitak pamćenja. Slijede ga psihičko i fizičko propadanje te dolazi do potpune funkcionalne onesposobljenosti osobe. Alzheimerova bolest progedira tako da pacijent postaje u potpunosti ovisan o tuđoj njezi i pomoći.

 

Alzheimerova bolest – 10 simptoma prema Hrvatskoj udruzi za Alzheimerovu bolest

1. Poremećaj pamćenja razvija se postupno, a najviše se zaboravljaju događaji koji su se nedavno dogodili.
2. Poteškoće u izvršavanju svakodnevnih aktivnosti: održavanje osobne higijene, poteškoće u snalaženju u stanu ili na ulici, trgovini, stalno zametanje stvari (ključeva, naočala i slično).
3. Poteškoće govora, čitanja i pisanja: zaboravljanje riječi u svakodnevnom govoru, zamjena istih riječi nekim sličnim riječima, nerazumljiv govor, bez smisla, ponavljanje istih fraza.
4. Gubitak prostorne i vremenske orijentacije: ne može se sjetiti koji je mjesec, dan ili godina, koje godišnje doba, ne snalazi se na ranije poznatim mjestima.
5. Pogrešne procjene i odluke: ne razlikuje vrijednost novca, neprimjereno se oblači u odnosu na godišnje doba.
6. Poremećaj apstraktnog mišljenja: nemogućnost ispunjavanja nekog formulara, nerazumijevanje pojmova rođendan, ljubav, pravednost.
7. Učestalo gubljenje stvari, ostavljanje stvari na neuobičajenim mjestima, često traženje stvari po džepovima.
8. Promjene raspoloženja i ponašanja: nagla promjena s nemira, nervoze i ljutnje na preveliku smirenost i nezainteresiranost za događanje oko sebe, bezrazložna tuga i plakanje s izmjenom dobrog raspoloženja i smijeha.
9. Promjena osobnosti: pretjerana sumnjičavost, optuživanje okoline za krađu novaca, otuđivanje stvari, strah od prisutnosti drugih osoba koje ne prepoznaje, strah od svega u okolini, ljubomora, nepovjerenje.
10. Gubitak koncentracije i interesa za socijalne aktivnosti, potpuna nezainteresiranost, osjeća se napuštenim, osamljenim i prestrašenim.

MR mozga – neuroradiološka metoda u obradi Alzheimerove demencije

Kod otprilike 85% bolesnika s Alzheimerovom bolesti, detaljna anamneza i standardni neurološki pregled omogućuje postavljanje točne dijagnoze.

“U dijagnostici Alzheimerove demencije (AD) strukturalnim metodama neuroimaginga (oslikavanja mozga) potrebno je isključiti patološke promjene koje bi mogle rezultirati kognitivnim smetnjama, npr. tumorski proces ili vaskularne promjene (vaskularna demencija) te prikazati specifične oblike atrofije moždanog tkiva koji, uz kliničku sliku i rezultate psihološkog testiranja kod pacijenata koji pokazuju kognitivne smetnje, mogu upućivati na ovaj oblik demencije“, rekla je dr. sc. Martina Špero, dr. med, specijalist radiologije, uži specijalist neuroradiologije iz Poliklinike Affidea.

Alzheimerova bolest – CT mozga i MR mozga

Iako CT mozga može pokazati karakteristične oblike kortikalne atrofije (gubitka volumena tkiva mozga), MR mozga je kao radiološka metoda osjetljivija u prikazu istih, kao i u isključivanju strukturalnih promjena koje ukazuju na druge oblike demencije.

“Stoga je MR mozga neuroradiološka metoda izbora u obradi Alzheimerove demencije“, dodala je neuroradiologinja dr. sc. Špero i objasnila:“Glavna uloga MR mozga u dijagnostici Alzheimerove demencije je procjena gubitka volumena moždanog tkiva koja zahvaća tipične dijelove mozga, što nažalost obično nije vidljivo rano u početku bolesti. Gubitak volumena mozga tipičan za AD zahvaća medijalni dio srednjeg temporalnog režnja i sivu tvar temporoparijetalnog dijela mozga“.

Osim strukturalnih metoda neuroimaginga, u dijagnostici Alzheimerove demencije mogu se upotrijebiti i funkcionalne metode iz spektra nuklearne medicine, SPECT i PET, koje ukazuju na slabiju opskrbljenost krvlju i stoga slabiju metaboličku aktivnost zahvaćenog dijela mozga temporalno i parijetalno u slučaju AD.

Liječenje usporava napredak bolesti, a FDA odobrila prvi lijek usmjeren na uzrok.

Strategija za borbu protiv Alzheimerove bolesti usmjerena je na tri glavna cilja, koje prenosimo s Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Zagrebačke županije. Rana dijagnoza bolesti uključuje rano prepoznavanje simptoma koji mogu upućivati na početak Alzheimerove bolesti.

Alzheimerova bolest – što je važno da bi se što uspješnije liječila?

1.Rano upućivanje liječniku, odgovarajuća zdravstvena skrb i skrb okoline i društva nužne su u poboljšanju kvalitete života oboljele osobe, ali i njihovih obitelji i skrbnika.

2.Važna je i dostupnost liječenja anti-dementnim lijekovima koji mogu usporiti razvoj bolesti.

3.Treći važan cilj je uspostaviti koordinirani sustav potpore oboljelima, njihovim obiteljima i njegovateljima u svrhu podizanja kvalitete liječenja i zbrinjavanja.

“Nakon postavljanja dijagnoze dementnog sindroma bolesnici mogu očekivati polagano slabljenje svih kognitivnih funkcija. No svejedno, upotrebom lijekova koji su dostupni na tržištu, a tu prvenstveno mislimo na memantin i donepezil, pokazano je da se progresija bolesti usporava. Uz to, potrebna je adekvatna skrb bolesnika u kućnim uvjetima, kao i u težim oblicima i u ustanovama koje se bave takvim bolesnicima. Nažalost, prognoza je još uvijek loša, no najnoviji lijekovi poput određenih koji djeluju na uzrok bolesti, odnosno stvaranje Beta amiloida, daju nadu da će se u budućnosti bolest moći i zaustaviti pa čak i vratiti pojedine kognitivne funkcije”, rekao nam je doc. dr. sc. Anton Glasnović, dr. med., specijalist neurologije i psihoanalitičar iz Poliklinike Affidea.

Dakle, lijek za bolest još uvijek ne postoji, a korištenjem postojeće terapije usporava se napredak bolesti, ali najnovija vijest dolazi iz SAD-a. Naime Američka agencija za hranu i lijekove (FDA) 7. lipnja ove godine odobrila je lijek Aduhelm (Aducanumab) farmaceutske tvrtke Biogen za liječenje Alzheimerove bolesti.

“To je prvi lijek za Alzheimerovu bolest odobren nakon 2003. godine. Ujedno, ovo je prvi lijek usmjeren na uzrok bolesti (prisutnost beta-amiloidnog plaka u mozgu), a ne samo na simptome bolesti“, objasnili su iz FDA.