Alzheimerova bolest neizlječiva je progresivna i teška bolest koja može biti uzrok smrti, a zbog koje ne pate samo pacijenti, već i njihovi najbliži – obitelj i prijatelji. Nažalost, najčešći je oblik demencije. Slobodno možemo ustvrditi da, unatoč tomu što medicina napreduje iz godine u godinu, Alzheimerova bolest za nju još uvijek predstavlja zagonetku koju tek treba do kraja dešifrirati. Naime, još uvijek nije poznat točan uzrok bolesti.
Simptomi koji se javljaju posljedica su propadanja određenih regija u mozgu. Pretpostavlja se da propadanje živčanih stanica nastaje zbog nakupljanja određenih bjelančevina u mozgu – beta-amiloida i tau proteina – zbog čega dolazi do gubitka živčanih stanica koje proizvode neurotransmiter acetilkolin. Napredovanjem bolesti na kraju je zahvaćen čitav mozak.
U većini slučajeva bolest nije nasljedna.
Procjenjuje se da trenutačno u svijetu 47 milijuna ljudi boluje od demencije, od čega 70 % od Alzheimerove bolesti. Posljednja procjena do 2040. godine o broju oboljelih od Alzheimerove bolesti i drugih oblika demencija je 81 milijun. Očekuje se trend rasta zbog sve starije populacije.
Budući da stanovnici Hrvatske, nažalost, pripadaju uglavnom staroj populaciji, procjenjuje se da kod nas ima oko 80.000 oboljelih s tendencijom rasta. Pretpostavlja se da se godišnje u Hrvatskoj pojavljuje oko 3.000 novih slučajeva.
Preneseno u vremensku dimenziju – to je jedan novooboljeli svaka 3 sata.
Upravo ju je zato Svjetska zdravstvena organizacija WHO proglasila javnozdravstvenim prioritetom te jedan dan u godini posvetila osvještavanju o ovoj bolesti – 21. rujna.
Što je medicina uspjela saznati?
Ono što je medicina do sada uspjela saznati o ovoj podmukloj bolesti jest sljedeće:
- dvostruko više javlja se kod žena
- učestalost raste sa životnom dobi
- najviše napada osobe starije od 65 godina
- u prosjeku traje 7-10 godina
- zabilježeni su i slučajevi bolesti koja je trajala do 20 godina.
Alzheimerova bolest – degenerativna bolest mozga
Riječ je o degenerativnoj bolesti mozga koja svojim napredovanjem dovodi do:
- gubitka pamćenja, zaboravljivosti (demencije)
- poremećaja mišljenja
- promjena u ponašanju
- promjene osobnosti bolesnika.
Alzheimerova bolest napada kratkotrajno pamćenje te uništava neurone i veze u moždanoj kori. To uzrokuje značajni gubitak moždane mase.
Alzheimerova bolest ima 3 stadija
- blagi
- umjereni
- uznapredovali
Kada se otkrila Alzheimerova bolest?
Psihijatar Aloysius (Alois) Alzheimer je 1906. godine sastavio prvi opis ove bolesti koja je nazvana po njemu. Prvi zabilježen slučaj u svijetu bila je pacijentica Auguste Deter. Ona je relativno mlada oboljela od ove bolesti te umrla vrlo rano. Imala je samo 56 godina, a oboljela je 7 godina prije smrti.
Kako se dijagnosticira Alzheimerova bolest?
Bolest se može potpuno utvrditi tek nakon mikroskopske analize tkiva, a to znači, tek nakon smrti. Liječnici se zato moraju oslanjati na druge tehnike u dijagnostici. Dijagnozu počinjemo postavljati kada se uklone ostali uzroci gubitka pamćenja:
- depresija
- alkoholizam
- konzumacija droga.
Provode se pregledi te posebno skeniranje mozga kako bi se kao uzrok eliminirali drugi poremećaji. Slijedi neuropsihološki pregled – još detaljniji pregled koji se provodi radi procjene pacijentovih sposobnosti tijekom izvršavanja konkretnih mentalnih zadataka. Uzima se u razmatranje medicinska anamneza oboljelog. Naime, saznanje da je u porodici bilo nekih težih bolesti, liječnicima pomaže kod postavljanja dijagnoze.
Kojim se metodama potvrđuje Alzheimerova bolest?
Dijagnoza se postavlja na temelju:
- kliničke slike
- podataka koje liječniku daju članovi obitelji koji žive s pacijentom
- kognitivnog testiranja
- MSCT mozga – slikovne pretrage mozga
- MRI – magnetne rezonancije
- razine vitamina B12 i hormona štitnjače u krvi kako bi se isključili neki metabolički i endokrinološki poremećaji
- sofisticirane metode određivanja biomarkera u cerebrospinalnoj tekućini
- snimanja PET CT-om
Kako se liječi Alzheimerova bolest?
Danas postoje lijekovi koji usporavaju i ublažavaju bolest u ranijim stadijima. Rađena je autopsija ljudi na preminulim pacijentima koji su bolovali od Alzheimerove bolesti. Medicina je spoznala sljedeće: došlo je do oštećenja tzv. bazalne jezgre u moždanom deblu koja proizvodi acetilholin, tvar koja je potrebna za prijenos impulsa s jedne moždane stanice na drugu. Budući da je za pamćenje jako bitna kvalitetna komunikacija među stanicama, u slučaju kada nema dovoljno tvari koja tu komunikaciju omogućuje, pamćenje i dosjećanje postaju izuzetno teški.
Kada Alzheimerova bolest napadne um, pamćenje postaje vrlo kratkotrajno pa oboljeli čovjek u roku od nekoliko minuta zaboravlja svježe informacije. Postaje razdražljiv i agresivan.
Lijekovi koje koristimo u liječenju ove bolesti nazivamo antidementivima. Oni odgađaju pojavu simptoma bolesti tj. pomažu da osoba što duže održi intelektualne sposobnosti te dobro opće stanje. Napominjemo kako su lijekovi djelotvorniji kod osoba s blagom Alzheimerovom bolesti. Zato je od presudne važnosti započeti s terapijom što ranije.
Nažalost, ne možemo izliječiti Alzheimerovu bolest, još uvijek ne, no postoje lijekovi koji mogu usporiti napredovanje bolesti. Promjene u mozgu ne mogu se zaustaviti antidementivima, no pomažu kod boljeg prijenosa informacija između živčanih stanica.
Nažalost, djelotvornost lijekova nije kod svih podjednaka.
Medicina koristi 2 skupine lijekova:
- inhibitori enzima acetilkolin esteraze – koriste se u ranoj fazi bolesti; lijekovi donepezil i rivastigmin
- blokatori NMDA receptora – NMDA antagonisti – memantin – u srednjoj i kasnoj fazi bolesti.
Razlikuju se po mehanizmu djelovanja, ali se mogu kombinirati u terapiji, što se pokazalo kao najbolji vid liječenja Alzheimerove bolesti jer postiže najbolje rezultate.
Kako se bolest manifestira – simptomi?
Alzheimerovu bolest karakterizira neuočljiv početak te postepeno pogoršanje mentalnog statusa. U prvih nekoliko godina bolest često ne pokazuje zabrinjavajuće simptome. U kasnoj fazi bolesti bolesnik ovisi o tuđoj pomoći jer ne može sam funkcionirati u svakodnevnom životu niti se brinuti o vlastitoj higijeni.
Smatra se da se Alzheimerova bolest može pojaviti sama od sebe bez nekog događaja koji bi predstavljao fitilj, no u većini slučajeva razlog zna biti neki dramatičan preokret u životu, neka velika promjena koja utječe na ustaljeni bioritam i veže za sebe stresno razdoblje (odlazak u mirovinu, duža i teška hospitalizacija i dr.)
Najčešće je prvi simptom zaboravljivost. Osoba se obično ne sjeća nedavnih događaja, no fascinantno je da je relativno očuvana dugoročna memorija. Zato često i kod obitelji i liječnika može doći do zablude te se stanje pripisuje simptomima prirodnog starenja tj. staračke demencije.
Obratite pozornost na svoje starije ukućane!
Obratite pozornost na starijeg člana svoje obitelji ako ima smetnje epizodne memorije, zaboravlja što je radio danas, da treba popiti tabletu, gdje je bio jučer, koliko je sati, gdje je ostavio mobitel ili vas često pita isto pitanje u vrlo kratkom vremenu…
Nije rijetkost ni da u ranim fazama bolesti ne može dobro i samostalno donijeti odluku, a vremenom osoba postaje dezorijentirana u prostoru i vremenu (ne pamti dan, datum, godinu). Zna odlutati od kuće i ne zna se više vratiti. U kasnijim fazama bolesti, što je psihološki najbolnije za najbliže članove obitelji, javljaju se simptomi poput neprepoznavanja bliskih osoba. Verbalna komunikacija znatno je otežana.
Psihološke i psihijatrijske promjene podrazumijevaju loše raspoloženje te gubitak interesa za aktivnosti koje su oboljelu osobu nekada veselile. Karakterizira je socijalno neadekvatno ponašanje: uznemirenost, razdražljivost, verbalna i fizička agresija, optuživanje bliskih osoba, poremećaj ciklusa spavanja…
Budući da članovima obitelji to najteže pada, a zbog poslovnih i drugih obveza ne mogu 24 sata biti uz bolesnika, smještaj u ustanovu u kojoj će dobiti adekvatnu zdravstvenu skrb i njegu nameće se kao rješenje. U posljednjoj fazi bolesti bolesnik je potpuno vezan za krevet i ovisan o tuđoj pomoći.
Želimo istaknuti kako liječenjem simptoma te pružanjem podrške obitelji oboljele osobe mogu se postići značajni pomaci.
Dijagnostika u Affidei Hrvatska, pregled subpecijalista neuroradiologije te njegovo očitanje snimaka mozga pomoći će vam potvrditi ili ukloniti sumnju na Alzheimerovu bolest.