Bolna kralježnica drastično smanjuje radnu sposobnost i kvalitetu života. Često se javlja: osjećaj ukočenosti, trnci, poteškoće prilikom dizanja i ustajanja iz kreveta, bol prilikom vožnje automobilom, poteškoće sa spavanjem. Jake bolove ponekad ne mogu ublažiti niti jaki analgetici.
“84 % posto ljudi barem jednom u životu ima bol u leđima, dok je 40 % imalo bol u leđima u zadnjih šest mjeseci. Smatra se da je 1 % populacije trajno nesposobno za rad zbog problema s kralježnicom, a još 1 % je trenutačno nesposobno. To čini bolove u leđima jednim od najčešćih tegoba s kojima se čovjek susreće. Najčešće dolazi do tzv. diskus hernije, gdje disk, koji se inače nalazi između dva kralješka, pukne ili napukne te tada kompromitira leđnu moždinu, što stvara probleme odnosno bolove“, kaže dr. Jasmin Nikšić, specijalist fizikalne medicine i rehabilitacije iz Poliklinike Affidea.
dr. Jasmin Nikšić, specijalist fizikalne medicine i rehabilitacije
Bolna kralježnica – izvori bolova
Mogući izvori bolova su:
- kralježak
- zigoapofizealni zglob
- disk
- ligamenti
- mišići i fascija
- korijen živca.
Dr. Nikšić savjetuje da se u slučaju pojave bolova obavezno javimo nadležnom liječniku jer se najviše toga može utvrditi samim pregledom. Ponekad pregled nije dostatan pa se pacijent upućuje na dodatne pretrage. Riječ je o dodatnoj dijagnostici:
Savjet liječnika osobama koje rade u sjedećem položaju
Budući da živimo u modernim vremenima kad fizički rad zamjenjuje tehnologija, a mi sve više radimo sjedeći posao, dugotrajno sjedenje štetno utječe na našu kralježnicu. Bolovi u vratu i kralježnici najčešći su, a ujedno i najbolniji simptomi. Čovjek je stvoren da se kreće, da stalno bude u pokretu. Kralježnica nije previđena da konstantno zauzima statičan položaj. Konstantno sjedenje uzrok je bolova u donjem dijelu leđa jer loše držanje povećava pritisak na:
- kosti
- ligamente
- diskove.
Svakodnevno izlaganje stresu dugoročno uzrokuje:
- zategnute mišiće
- čvorove u gornjem dijelu leđa.
Oštećenje diska između dvaju kralježaka izaziva jaki osjećaj bola. Uloga diska jest amortizacija te ublažavanje tereta kralježnice. Kako starimo, tako diskovi dehidriraju, istroše se pa lakše pucaju kod naglih pokreta.
Trudnoća i bolna kralježnica
Kralježnica najviše trpi kod prekomjerne težine i tijekom trudnoće. Nakon poroda, najčešći položaj majki je pogrbljeno držanje kako bi podigle djecu iz krevetića i uzele u naručje, previle dijete i pazile na njega dok puše ili nesigurno radi prve korake. Nepravilan položaj dovodi do neravnoteže mišića i to je razlog pojave bolova.
Nesrazmjer mišića
Slabi trbušni mišići dovode do bolova u leđima. Ako sve grupe mišića nisu u ravnoteži, dolazi do toga leđni mišići preuzimaju više tereta nego što realno mogu podnijeti.
Vrlo često se događa da slabi trbušni mišići dovode do bola u leđima.
U našem je tijelu sve povezano te ako sve grupe mišića nisu u ravnoteži, leđni mišići preuzimaju više tereta nego što mogu podnijeti kako bi položaj kralježnice ostao pravilan.
Redovito vježbanje i učvršćivanje svih mišića u tijelu jedino je rješenje. Ukoliko sami ne možete prepoznati koja neravnoteža uzrokuje bol, potražite pomoć fizioterapeuta.
Vrlo često se događa da slabi trbušni mišići dovode do boli u leđima. U našem je tijelu sve povezano te ako sve grupe mišića nisu u ravnoteži, leđni mišići preuzimaju više tereta nego što mogu podnijeti kako bi položaj kralježnice ostao pravilan.
Što nam je činiti? Možemo li si sami pomoći i kako?
Rješenje je redovito vježbanje i učvršćivanje svih mišića u tijelu.
Sjedalački način života i bolna kralježnica
Pitali smo liječnika koji je savjet za osobe koje rade u sjedećem položaju i tako provode više od 8 sati dnevno, a možda i više.
“Osobe koje puno sjede trebale bi vježbati muskulaturu trupa, a pogotovo treba obratiti pozornost na unutarnje mišiće leđa koji su najbitniji za biomehaniku i tu često pacijentima preporučujem pilates“.
Kako se liječe bolesti kralježnice?
Bolesti kralježnice najčešće se liječe rehabilitacijom. Dr. Nikšić objašnjava da se kralježnica operira samo kada je to nužno, što znači samo onda kada pacijentu “padne stopalo” ili kad izgubi kontrolu stolice i/ili mokrenja. Napominjemo da se to događa zaista jako rijetko.
“U ostalim slučajevima tu je rehabilitacija najbolje rješenje. Treba pojačati samu muskulaturu trupa. Poneka elektroterapija poboljša vaskularizaciju navedenih područja. Svakako, najbolja je radiofrekvencija. A, ono što je i meni osobno najviše pomoglo, jesu manipulacije po Kaltenborn školi“, kaže dr. Nikšić.
Ako je bolna kralježnica postala neizdrživ problem, krajnje je vrijeme za zatražite stručnu pomoć. Naš specijalist fizikalne medicine i reahabilitacije rado će Vam pomoći.