Kako se dijagnosticiraju i liječe kardiovaskularne bolesti?
Znate li da su kardiovaskularne bolesti prvi uzrok smrti u svijetu? Svjetska kardiološka federacija ustanovila je Svjetski dan srca, koji se obilježava svakog 29. rujna, radi osvještavanja o opasnosti koja nam prijeti od bolesnog srca te prevencije i kontrole kardiovaskularnih bolesti, a svjetski čelnici obvezali su se već 2012. godine na smanjenje globalnog mortaliteta od nezaraznih kroničnih bolesti za 25 % do 2025. godine. Kardiovaskularne bolesti krivac su za smrt oko 50 % pacijenata koji boluju od kroničnih nezaraznih bolesti.
Kako zaštititi svoje srce, kada potražiti kardiologa, kako se dijagnosticira kardiovaskularna bolest i zašto nastaje, saznajte u nastavku.
Što je srce i zašto ga nazivamo pumpom našeg organizma?
Srce je središnji organ krvožilnoga sustava, koji kontrakcijama omogućuje protjecanje krvi po čitavom tijelu. Nalazi se u prednjem dijelu sredoprsja, iza prsne kosti i između dvaju plućnih krila. Čunjasta je oblika te vrlo složene građe. Sastoji se od:
srčane stijenke koju čine tri sloja: endokard (unutarnji), miokard (srednji mišićni) i epikard (vanjski)
četiriju šupljina: lijeva i desna pretklijetka (atrij) te lijeva i desna klijetka (ventrikul).
Veličine je šake, i iako tako malen, ne samo da je životno najvažniji mišić u tijelu, već je jednako tako i najsnažniji. Znate li kada prvi puta zakuca ljudsko srce? Negdje oko trećeg tjedna od začeća. Podijelit ćemo s vama jednu zanimljivost. Netko je izmjerio da kod osobe koja je doživjela 70 godina, srce tijekom života neprestano kuca čak dva i pol bilijuna puta.
Dijagnostika srca
Procjena funkcionalnosti srca može se odrediti na više načina:
ASKULTACIJA = osluškivanje srca
uobičajeno se čuju dva srčana tona nastala zatvaranjem srčanih zalistaka
kod patoloških promjena srčani tonovi mijenjaju svoju kvalitetu i nisu istog intenziteta
EKG = elektrokardiografija
elektrokardiografsko snimanje struja nastalih tijekom srčanoga rada može ustanoviti nepravilnosti srčanoga ritma i funkcije miokarda
Holter EKG
ultrazvučno pretraživanje srca
neinvazivna metoda koja daje uvid u funkcije i građu srca te eventualne nepravilnosti: prirođene srčane mane, pokrete zalistaka, debljinu i pokrete srčane stijenke, veličinu šupljine
U Poliklinici Affidea Sveti Rok možete napraviti Stres UZV srca, što nam omogućava najranije detektiranje promjene funkcije srca. To drugim metodama nije moguće postići. Usporedbom ultrazvuka prije i poslije opterećenja jasno se uočavaju razlike.
CT = kompjutorizirana tomografija
koronarografija u Poliklinici Affidea Kalajžić u Splitu
Pretrage srca kao i detaljan kardiološki pregled možete obaviti u Affidei Hrvatska – u našim poliklinikama.
Što su kardiovaskularne bolesti?
Kardiovaskularne bolesti (KVB) su sve bolesti:
srca
krvnih žila mozga
vaskularne bolesti mozga.
Kardiovaskularne bolesti odgovorne su za 17,5 milijuna prijevremenih smrti svake godine, a predviđanja su da će do 2030. godine brojka rasti do 23 milijuna.
Najčešće su kardiovaskularne bolesti:
srčani udar = infarkt - 7,3 milijuna smrti godišnje u svijetu
moždani udar = cerebrovaskularna bolest - 6,2 milijuna smrti godišnje u svijetu
povišeni krvni tlak = hipertenzija
ateroskleroza = koronarna /ishemijska/ bolest koronarnih krvnih žila.
Kardiomiopatije predstavljaju skupinu bolesti koje izazivaju: proširenje šupljina, slabljenje i hipertrofiju srčanoga mišića te smetnje rastezanja/punjenja srca.
Nažalost, kardiovaskularne bolesti predstavljaju vodeći uzrok:
smrti
invaliditeta u svijetu.
Bolesti srca mogu biti:
prirođene – dijelimo ih na jednostavne ili složene
stečene - nastaju tijekom života i zahvaćaju jedan ili više slojeva srčane stijenke: endokarditis, miokarditis, perikarditis.
Upale uzrokuju:
suženje (stenozu)
nezatvaranje (insuficijenciju) srčanih zalistaka
slabljenje crpne funkcije srčanog mišića – zatajivanje srca
zadebljanje osrčja koje ometa punjenje srca.
Što uzrokuje kardiovaskularne bolesti?
U većini slučajeva uzrokuje ih ateroskleroza - promjene, oštećenja i naslage na stijenki arterija.
Krv koja teče arterijama potiskuje stijenke arterija te tu silu mjerimo kao krvni tlak. Povišeni krvni tlak dolazi kad se vrlo male arterije stisnu. Tada srce mora pojačano raditi kako bi potiskivalo krv kroz suženi prostor. Pritisak unutar žila raste. Takav neprestani pritisak na stijenke arterija oslabljuje ih zbog čega postaju podložne aterosklerozi.
Zbog starenja populacije odnosno trošenja srčanih zalistaka, njihovo oštećenje sve češće uzrokuje degenerativne promjene.
Kako se liječe kardiovaskularne bolesti?
antihipertenzivima - lijekovima koji snižavaju tlak
hipolipemicima – lijekovima koji smanjuju masnoće u krvi
diureticima – lijekovima koji pojačavaju mokrenje
kardiotonicima – lijekovima koji pojačavaju kontraktilnost srca
vazodilatatorima – lijekovima koji šire krvne žile
antiaritmicima – lijekovima koji obuzdavaju aritmije
antitrombocitnim lijekovima - sprječavaju nastanak tromba
antibioticima i imunosupresijskim lijekovima kod upala
kirurškim zahvatima: ispravljanjem prirođenih anomalija, premosnicama, ugradnjom umjetnih zalistaka, presađivanjem srca.
Kardiologija – znanost koja se bavi zdravljem i liječenjem
Imate li problema sa srcem? Teško dišete i brzo se umarate? U vašoj su obitelji zabilježene kardiovaskularne bolesti ili smrt uzrokovana srčanim udarom? Zatražite uputnicu za kardiološki pregled.
U poliklinikama grupe Affidea Hrvatska djeluju vrsni kardiolozi koji će vas pregledati, pogledati vašu osobnu i obiteljsku anamnezu, poslati vas na jednu ili više dijagnostičkih pretraga kako bi utvrdili zdravstveno stanje vašeg srca te vam nakon pojašnjenja nalaza dali optimalnu terapiju i objasnili što trebate učiniti kako biste sačuvali svoje srce.
Faktori rizika
štetne životne navike: pušenje, alkohol i nezdrava prehrana
stres
srčane mane
spol - muškarci su ugroženiji u usporedbi s predmenopauzalnim ženama; žene u menopauzi imaju podjednak rizik kao i muškarci; rizik od moždanog udara podjednak kod jednog i drugog spola
anksioznost i depresija
visoki krvni tlak
pozitivna obiteljska anamneza
Promjenjivi čimbenici rizika na koje možemo utjecati jesu: tjelesna neaktivnost, pušenje, nezdrava prehrana, visoka razina kolesterola u krvi, hipertenzija, pretilost, prekomjerna tjelesna težina.
Nepromjenjivi čimbenici rizika na koje ne možemo utjecati su: obiteljska anamneza (genetika), dijabetes, spol i dob, naročito starenje.
Znate li da se rizik od moždanog udara povećava svakim desetljećem nakon navršenih 55 godina?
Kako zaštititi svoje srce?
Što sve možete učiniti da biste zaštitili svoje srce? Znate li da većinu glavnih čimbenika rizika za kardiovaskularne bolesti možete kontrolirati?
Znate li da bi se moglo izbjeći najmanje 80 % prijevremenih smrti od srčanih bolesti i moždanog udara kada biste eliminirali 4 glavna čimbenika rizika: pušenje, nezdravu prehranu, tjelesnu neaktivnost i alkohol?
Krenite već danas na put jačanja svog najvažnijeg mišića uz naše korisne i zdrave savjete!
Savjeti vrijedni zdravog srca
Budite tjelesno aktivni minimalno 30 minuta – hodajte, trčite, planinarite, vozite bicikl. Vožnja bicikla je jedna od najboljih vježbi za srce. Umjesto dizala, penjite se stepenicama. Izađite nekoliko stanica prije odredišta iz tramvaja ili autobusa i prošećite.
Znate li da samo 30 minuta tjelesne aktivnosti dnevno može pomoći spriječiti srčani i moždani udar? Fizička je aktivnost optimalan način za smanjenje stresa i kontrolu tjelesne težine - dva velika rizična faktora čimbenika za obolijevanje od kardiovaskularnih bolesti.
Pušenje je zabranjeno želite li imati zdravo i jako srce
Istraživanja su pokazala da se prestankom pušenja, rizik od srčane bolesti smanjuje za 50 % unutar prve godine, a kako vrijeme odmiče situacija je sve povoljnija za osobu. Naime, 15 godina nakon prestanka pušenja razina rizika od kardiovaskularnih bolesti ista je kao i kod nepušača.
Ako ste nepušač, izbjegavajte zadimljene prostore, jer iako ne pušite aktivno, pasivno pušenje tj. udisanje duhanskog dima uvelike povećava rizik od srčanog udara.
Aktivno pušenje godišnje odnosi 6 milijuna života te se procjenjuje da je uzročnik gotovo 10 % kardiovaskularnih bolesti. Pasivno pušenje godišnje odnese 600.000 života, a veliki postotak smrti otpada na dječju populaciju - čak 28 %.
Više nego zabrinjavajuće!
Jedite zdravo
Svježe voće i povrće, raznovrsne cjelovite žitarice, nemasno meso, riba, leća, grah i grašak, kao i hrana s niskim udjelom zasićenih masnoća pomoći će vam da održite svoje srce u izvrsnoj formi. Industrijski pripremljena hrana (gotova hrana) sadrži visok udio soli i stoga ju je najbolje izbjegavati kad god je to moguće. Kuhajte kod kuće i neka bude što više lešo. Kuhana hrana je najzdravija hrana. I ne zaboravite sve začiniti maslinovim uljem – najzdravijim uljem za srce!
Izbjegavate alkohol
Pokušajte izbjegavati konzumaciju alkohola, naročito žestokog. Ako već volite vino, preporuka je jedna čaša dnevno poslije ručka.
Pijte vodu
Posljednja istraživanja kažu da je potrebno piti i više od 8 čaša vode dnevno. Svaki je organizam jedinstven, stoga se ne može točno propisati ista optimalna količina vode za sve. Mnogo čimbenika utječe na to: dob, spol, dnevna tjelesna aktivnost, zdravstveno stanje, vremenske prilike, radni uvjeti...
Liječnici iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Andrija Štampar preporučuju sljedeće:
žene 10 čaša vode dnevno
muškarci 12 čaša vode dnevno.
Održavajte optimalnu tjelesnu težinu za svoju visinu i dob
Održavanje optimalne tjelesne težine te ograničavanje unosa soli regulira krvni tlak, čime se smanjuje rizik od srčane bolesti i moždanog udara.
Kako možete znati koja je vaša optimalna tjelesna težina? Koristite ITM (indeks tjelesne mase). Računa se tako da podijelite svoju težinu u kilogramima sa svojom visinom na kvadrat.
Koliki je indeks tjelesne mase prosječne zdrave odrasle osobe? 18,5 - 24,9 kg/m2.
Redovito pijte propisane lijekove za srce
Redovito kontrolirajte svoje zdravlje
Mjerite krvni tlak, posjetite doktora da vas pošalje na analizu razine kolesterola (masnoće) i glukoze (šećera) u krvi.
U Affideinom laboratoriju možete napraviti ove laboratorijske pretrage.
Trebate li savjet oko pravilne prehrane i tjelovježbe, napraviti jednu od dijagnostičkih pretraga srca, naručite se na kardiološki pregled. Affidein tim srdačnih i stručnih kardiologa stoji vam na raspolaganju jer ništa nije važnije od zdravlja, a našim kardiolozima – od zdravlja srca.