Post COVID-19 sindrom: Kakve posljedice na plućima ostavlja i koliko može trajati? - Affidea Hrvatska

July 27, 2021

Post COVID-19 sindrom: Kakve posljedice na plućima ostavlja i koliko može trajati?

Simptomi vezani uz preboljelu COVID infekciju, a koji postoje i tri mjeseca od početka bolesti te ih se ne može povezati s drugim stanjima, ubrajaju se u simptome post-COVID sindroma. Spec. pulmologije objašnjava kada otići na pregled i koje su preporuke za osobe koje su preboljele COVID

Sve više osoba koje su preboljele COVID-19 žale se na simptome koje osjećaju i mjesec i više dana nakon prvih simptoma. Kod osoba koje su imale teži oblik bolesti ili su bile bolnički liječene, moguće je da će simptomi trajati tjednima ili mjesecima.

O produljenom simptomatskom COVID-19 se govori ako simptomi traju između 4 i 12 tjedana nakon početne infekcije, dok je post-COVID sindrom definiran kao simptomi prisutni i nakon 12 tjedana, a ne mogu biti objašnjeni nekim drugim stanjem ili bolesti.

Najčešće tegobe su dugotrajni umor, osjećaj nedostatka zraka, stezanje i nelagode u prsima, dok trećina bolesnika i nakon preboljele bolesti ima otežano disanje.

Pitali smo liječnicu subspec. pulmologije u kojim slučajevima trebamo otići na pregled kod specijalista pulmologije i koje pretrage je potrebno napraviti. “Kod pulmologa je svakako potrebno otići ako ste imali lakši oblik COVID infekcije liječen u kućnim uvjetima, ali uz zahvaćanje pluća. Naime, kada se tijekom bolesti učini snimka pluća kojim se potvrdi COVID-om uzrokovana upala, tada je potrebno učiniti pulmološki pregled kako bi se vidjelo je li upala sanirana. Osim toga pulmologu se treba javiti i onda kada mjesec dana nakon preboljele bolesti dominiraju respiratorni simptomi poput kašlja i zaduhe koji se svojim intenzitetom ne smanjuju, već su isti ili intenzivniji, remete vam san i dnevne aktivnosti te onemogućavaju vraćanje u radnu rutinu”, kaže  dr. med. Mirna Vergles, specijalist interne medicine, subspecijalist pulmologije  iz Poliklinike Affidea.

dr. Vergles

dr. med. Mirna Vergles, specijalist interne medicine, subspecijalist pulmologije

Pulmolog će vjerojatno preporučiti obradu s ciljem objektivizacije tegobe pacijenta i traženja specifičnog uzroka, a liječnica ističe da o post-COVID sindromu govorimo kada se ne nađe neki drugi uzrok tegobama koje bolesnik ima, već se one mogu pripisati preboljeloj COVID infekciji.

Promjene na plućima – prate se 6-8 tjedana nakon prve snimke

Skup pretraga koje se mogu učiniti je vrlo širok i ovisi o vodećim simptomima, dok bi minimum morao podrazumijevati jednu od slikovnih metoda za prikaz plućnog tkiva.

“Najčešće se kao prva učini Rtg snimka torakalnih organa. U ovisnosti o rezultatima može se učiniti detaljniji prikaz CT-om pluća. Osim slikovnih metoda potrebna je i funkcijska obrada respiratornog sustava. Njom nastojimo utvrditi posljedice bolesti na plućnu funkciju. Podrazumijeva spirometriju i difuzijski kapacitet za ugljikov monoksid. Neizostavni su i osnovni laboratorijski nalazi u vidu kompletne krvne slike, upalnih parametara, koagulograma s D-dimerima, te biokemijske analize. Laboratorijska se obrada također može proširivati i  usmjeravati u ovisnosti o simptomima koje bolesnik navodi ili pak prema prethodno postojećem podatku o zahvaćenosti nekog sustava tijekom akutne COVID infekcije”, objašnjava liječnica te ističe da jedan od najčešćih razloga za zabrinutost kod bolesnika nakon COVID-a su upravo promjene na plućima koje postoje na nekoj od slikovnih pretraga.

Tu je važno znati kako ne samo za COVID-om uzrokovanu upalu, već za sve infektivnim uzročnikom izazvane upale pluća postoji preporuka o vremenskom periodu u kojem je potrebno učiniti kontrolnu snimku. Preporučen je period od oko 6 pa i do 8 tjedana od inicijalne snimke.

Naime, kada je bolesnik već klinički bolje i bolest je u završnoj fazi, radiološki promjene na plućima i dalje su vidljive te je potreban period od nekoliko tjedana u kojem će se i one povući. To je uobičajeno vremensko razmimoilaženje kliničke slike i radiološkog nalaza. Upravo zato stoji preporuka o nepreuranjenom kontrolnom snimku. Možemo zaključiti kako je 6-8 tjedana od prvog potrebno učiniti i završna Rtg snimka”, kaže dr. med. Mirna Vergles te dodaje da se ponekad niti u tom razdoblju ne vidi kompletno povlačenje promjena, ali se zabilježi regresivna dinamika, tj. bolji nalaz od prethodnog.

Liječnica kaže da je važno naglasiti kako je i to zadovoljavajuće, a ono što je nepoželjno je kontrolni nalaz koji je isti ili lošiji nego zadnji. U tom bi se slučaju morala učiniti detaljna slikovna obrada u vidu CT-a pluća uz pregled kod pulmologa.

Kod bolnički liječenih bolesnika uz potporne metode disanja – promjene na plućima mogu biti zauvijek vidljive na snimkama pluća

Također ističe kako u skupini bolesnika s teškom kliničkom slikom i zahvaćenost velikog dijela pluća te često prateći razvoj zatajenja disanja, koji su iz tog razloga bili bolnički liječeni uz potporne metode disanja, promjene na plućima u vidu ožiljaka mogu ostati zauvijek vidljive na snimkama pluća.

Liječnicu smo pitali i koliko dugo osoba može osjećati posljedice i može li se post-COVID sindrom liječiti te kakve su preporuke za osobe koje su preboljele COVID infekciju.

“Već je rečeno kako skupina simptoma vezanih uz preboljelu COVID infekciju, a koji postoje i tri mjeseca od početka bolesti te ih se ne može povezati s drugim stanjima, ubrajaju se u simptome post-COVID sindroma. Sada s vremenskim odmakom te iskustvom na velikom broju bolesnika evidentno je kako simptomi mogu perzistirati mjesecima, čak 6-9 mjeseci u razdoblju post-COVID-a”, pojašnjava liječnica te ističe da bi intenzitet simptoma ipak u tom periodu morao ići pomalo na bolje.

“Za sada jedinstveni lijek za post-COVID sindrom ne postoji. Možemo pokušati djelovati na pojedini simptom, ponekada i medikamentoznom terapijom. Npr. ako se kao posljedica javi ubrzan rad srca – moguće je kako će od strane kardiologa biti propisan lijek za kontrolnu frekvencije, ili ako se javi nesanica – neki od hipnotika”, kaže dr.med. Mirna Vergles.

No za većinu simptoma koje bolesnici navode nema medikamentozne terapije.

“Prvi i najčešći simptom koji većina preboljelih navodi jest umor. Tu je cijeli niz sličnih tegoba koje ne možemo liječiti lijekovima. Ono što možemo je prilagoditi svoj stil života novonastalim okolnostima. Svakako se treba baviti fizičkom aktivnosti te povećavati stupanj opterećenja malo po malo”, savjetuje liječnica te dodaje da je važno kao i uvijek hraniti se uravnoteženo uz eventualnu nadoknadu vitamina ili suplemenata kojima smo deficitarni.

“Osim toga treba osluškivati i svoje emocije te prepoznati eventualne simptome anksioznosti ili depresije koje se primijećeno češće javljaju nakon preboljele COVID infekcije. Mi smo kao društvo skloni zanemariti emotivni dio našeg zdravlja, a vrlo često je on psihosomatski uzrok nekih tjelesnih simptoma koji ne prolaze. U ovom izazovnom vremenu gdje se distanca i izolacija susreću kao česti i važni pojmovi ipak ne zaboravimo da smo socijalna bića te trebamo drugog i bližnjeg zbog našeg ukupnog zdravlja”, zaključuje dr. med. Mirna Vergles.