Pušenje je uzročnik mnogih bolesti, ali i nešto na što čovjek može preventivno djelovati svojim ponašanjem. Ono je najveći preventabilni rizični čimbenik za obolijevanje i/ili prijevremeno umiranje. Kao grupacija kojoj je u fokusu zdravlje, današnji blog povodom Svjetskog dana nepušenja posvećujemo temi pušenja i njegovim štetnim posljedicama po zdravlje.
Znate li kad je duhan službeno unesen na europski kontinent? Bilo je to iste godine kada je Kolumbo otkrio Ameriku – 1492. godine, a jedan od njegovih mornara donio ga je da uživa u njemu na Starom kontinentu i pokaže ga Europljanima.
Ako se pitate kada je i kako nastala cigareta, povijest se poziva na 1920-e godine kada je počela masovna proizvodnja cigareta. Prva cigareta nije nastala planski, već slučajno, točnije, iz potrebe. U Europi su se tada masovno pušile lule. Kada bi ih pušači punili duhanom, komadići duhana padali bi po cesti, a beskućnici i prosjaci bi sakupljali duhanske mrvice i počeli motati cigarete.
Engleski liječnici R. Doll i A. B. Hill su 1952. godine dokazali na skupini od 40 000 liječnika uzročno-posljedičnu vezu pušenja s:
• rakom bronha i pluća
• infarktom miokarda
• kroničnom opstruktivnom plućnom bolesti.
Psihička i fizička ovisnost
Pušenje je ovisnička bolest, kako u psihičkom tako i u tjelesnom smislu, a u nastavku objašnjavamo zašto.
Tjelesnu ovisnost stvara psihoaktivna droga nikotin. Naime, do fizičke ovisnosti dolazi zbog stvaranja nikotinskih receptora koji teže zasićenju nikotinom.
Psihička ovisnost je posljedica ponavljanih ritualnih pokreta: paljenja cigarete, držanja upaljača, povlačenja dima, načina na koji se puši i primiče cigaretu ustima i slično. Tu važnu ulogu igraju ruke te mišići oko usta.
Zbog učestalog ponavljanja istih radnji mišića oko usta, nakon nekog vremena stvaraju se sitne bore oko usana tzv. pušačke bore, popularno zvane barcode bore. Znate li da pušači koji puše dnevno oko 20 cigareta naprave i oko 500-600 istih pokreta usnim mišićima nalik na poljubac?
Problem je kod pušenja što ovisnost uglavnom ne dolazi jednostrano, već u kombinaciji s nekim drugim vrstama ovisnosti – o kofeinu i alkoholu, pa je odvikavanje tim teže. Kada pušač nastoji prestati pušiti, događa mu se isto ili slično kao kod narkomana koji se skidaju s droge ili liječenih alkoholičara – apstinencijske krize zbog čega ponovo posežu za “omiljenim” porokom (recidiv).
Svjetska statistika kaže da od pušenja umire više ljudi nego od prometnih nesreća, alkohola, požara, ubojstava, samoubojstva, droge i AIDS-a zajedno.
Nažalost, adolescenti u Hrvatskoj i diljem svijeta sve ranije započinju s ovom štetnom navikom.
• U Hrvatskoj puši oko 23 % adolescenata.
• Od posljedica pušenja godišnje u Hrvatskoj umire oko 14 000 ljudi. To su bespovratno izgubljeni životi koje nisu trebali biti izgubljeni da su pacijenti imali zdrave životne navike.
• Oko 70-80 % umrlih zbog bolesti pluća bili su pušači.
• 95 % umrlih od raka pluća bili su pušači.
• Znate li da je rizik od raka bronha kod pušača koji puši 20 cigareta dnevno tijekom 40 godina 60 puta veći nego kod nepušača?
• Žene imaju 1,5 puta veći rizik obolijevanja uz istu izloženost dimu cigarete od muškaraca, što nam govori da su žene osjetljivije na štetne učinke duhanskog dima.
• 50 % preminulih od raka umire u radno produktivnoj dobi (35-69 godina) te izgube u prosjeku oko 20 godina života.
• Pušači obolijevaju 40 puta češće od infarkta miokarda.
• Pušenje povećava rizik koronarne srčane bolesti i moždanog udara za 2-4 puta.
• Pušenje povećava rizik za rak pluća 23 puta za muškarce i 13 puta za žene.
• Pušenje povećava rizik umiranja od kronične opstruktivne bolesti pluća za 12-13 puta.
• Pušači u dobi od 30. do 40. godine starosti imaju 5 puta veću mogućnost doživjeti srčani udar nego nepušači u istoj dobi.
Prema WHO – Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, svake godine umire:
• više od 6 milijuna ljudi zbog direktnog pušenja (pušači)
• 890 000 nepušača (pasivni pušači).
Pušenje šteti svim organima
Pušenje uzrokuje poremećaje i bolesti mnogih organa te organskih sustava:
· dišnog sustava – rak pluća (povećava se količina enzima koji razaraju plućno krilo)
· srčano-žilnog sustava – sužavanje krvnih žila (hladne ruke i noge); nekroza (propadanje) srčanog mišića, srčani infarkt (infarkt miokarda), ateroskleroza (stvaranje plaka u krvnim žilama), zgušnjavanje krvi, ugrušci, visoki krvni tlak, ubrzani rad srca, sužavanje arterija, moždani udar
· imunosnog sustava – slabi imunitet, smanjuje se količina obrambenog imunoglobulina IgA
· probavnog sustava – promjena na sluznici usne šupljine, žgaravica, kronična upala želučane sluznice, želučani čir te čir dvanaesterca, gubitak teka i smanjen osjećaj žeđi
· živčanog sustava – tremor, nesanica, slabije pamćenje, nemir, razdražljivost, glavobolje, umor, usporen prijenos podražaja, pad koncentracije i radne sposobnosti
· spolnog sustava – rak testisa, impotencija, neplodnost, izvanmaternična trudnoća, poremećaj menstrualnog ciklusa, pobačaj, rak dojke i vrata maternice
· koštano-mišićnog sustava – nedostatak kalcija i fosfora zbog čega dolazi do demineralizacije kosti, smanjenja količine koštanog tkiva; smanjenje ili povišenje mišićnog tonusa, kontrakcije
· bolesti očiju – duhanski dim oštećuje vanjske dijelove oka: rožnicu, bjeloočnicu i vjeđe
· kože – suha, tamna, žućkasta i izborana koža, izgleda starije nego kod nepušača.
Jeste li znali da pušenje ima dvostruko štetniji utjecaj na kožu nego sunčevo ultraljubičasto zračenje?
Pušenje može uzrokovati nekontrolirani rast stanica i njihovo bujanje, što dovodi do razvoja zloćudnih tumora: rak usta, ždrijela, grkljana, bronha, pluća, probavnog sustava, mokraćnog mjehura, bubrega, dojke, vrata maternice…
Duhanski dim u većoj ili manjoj mjeri oštećuje sve osjete, a najviše one u direktnom kontaktu s cigaretom:
👃 njuh
👅 okus.
Pušenje dovodi do ateroskleroze
Ateroskleroza je stvaranje plakova u krvnim žilama, što je kod pušača uvjetovano:
· neposrednim djelovanjem duhanskog dima na stjenku krvne žile
· indirektno utjecajem na sastav masnoća u krvi.
Znate li da:
· 70 % pušača ima aterosklerotske plakove moždanih žila?
· 23 % pušača ima promjene na velikim žilama vrata – karotidama – kojima krv dolazi do mozga ?
Rizik ateroskleroze je razmjeran broju dnevno popušenih cigareta. Nakon prestanka pušenja znatno se smanjuje tijekom 1-2 godine, no još uvijek ostaje nešto veći nego u osoba koje nisu nikad zapalile cigaretu.
Pušenje je uzrok moždanog udara i moždane ishemije zbog prolaznog ili trajnog poremećaja protoka krvi u moždanoj cirkulaciji. To je plodno tlo za razvoj ateroskleroze koja ubrzava i potiče razvoj kardiovaskularnih bolesti.
Pušenje + nepušači = pasivni pušači
Pušači moraju biti svjesni da pušenjem ne narušavaju samo svoje zdravlje i kvalitetu života, već i zdravlje nepušača u svojoj okolini, jer nepušači postaju pasivni pušači udisanjem duhanskog dima. Znanstvena istraživanja pokazuju da pasivni pušači imaju za 25 % veći rizik od umiranja zbog koronarne bolesti, a 20-30 % od obolijevanja od raka bronha i pluća nego kod nepušača koji nisu izloženi duhanskom dimu.
Naime, kada se u zatvorenom prostoru popuši cigareta, ako nakon toga ne provjetrimo prostoriju, njezin dim ostaje u zraku još 8 sati. Znate li da pasivni pušač u prostoriji s osobom koja puši, pasivno popuši jednu četvrtinu svake aktivno popušene cigarete?
Kod malog djeteta, čije tijelo je 4 puta manje, ispada da popuši jednu cigaretu. Jeste li znali da djeca pušača češće boluju od: bronhitisa, astme, prehlada, alergija, leukemije ali i Hodgkinove bolesti? Statistika kaže da je češća pojava iznenadne, neutvrđene smrti u kolijevci u obiteljima pušača.
Duhanski dim – nikotin stvara ovisnost, a katran rak
U cigareti izgaraju:
· duhan
· papir
· oko 700 aditiva.
Njihovim sagorijevanjem nastaje 4000 kemikalija, a neke od njih su: kadmij (koristi se u akumulatoru automobila), DDT (insekticid), aceton (skidač boje), arsen (otrov), metanol (raketno pogonsko gorivo), cijanid (otrov iz plinskih komora), amonijak (čistilo za pod) , naftalen (sredstvo protiv moljaca)…
U duhanskom dimu nalaze se i opasni slobodni radikali.
3 su glavne skupine štetnih tvari duhanskog dima:
· ugljični monoksid = otrovni plin
· katran = kancerogen
· nikotin = žilni otrov
Što je zapravo duhanski dim? To je plinovita smjesa raznih kemijskih tvari koje nastaju nepotpunim izgaranjem lišća duhana na temperaturi 835-884 °C, a u uvjetima:
· bogatim vodikom
· siromašnim kisikom.
Nikotin
Nikotin je najraširenija društveno prihvaćena i legalizirana droga koja duhanu daje specifični miris. To je uljasta tekućina koja se na zraku spaja s kisikom te ulazi u organizam preko sluznice usne šupljine i pluća.
Znate li da cigareta sadrži oko 4000 različitih tvari koje stvaraju ovisnost o nikotinu? Treba naglasiti da je nikotin glavni krivac za razvijanje pušačke ovisnosti, ali ne i raka. Nažalost, istraživanja su pokazala da je ovisnost o cigareti po intenzitetu jednaka ovisnosti o kokainu ili heroinu.
Potrebno je samo 7 sekundi da udisanjem duhanskog dima nikotin dospije u mozak.
Za nikotin se kaže da je jedina droga koja paralelno i stimulira i relaksira:
· brzo udisanje dima djeluje stimulirajuće
· duboko i sporo udisanje dima relaksira.
Povećava periferni otpor u krvnim žilama, te dovodi do porasta:
· sistoličkog tlaka
· dijastoličkog tlaka.
Porast tlaka dovodi do povećanog opterećenja srca tako da ono mora pumpati jačom snagom. Nikotin neposredno ubrzava srčani ritam – povećava broj otkucaja srca.
Iako je dokazano da pušenje izravno oštećuje stjenku krvne žile, još uvijek se ne zna što točno uzrokuje oštećenje – nikotin ili kadmij.
Katran
Za nastanak raka odgovoran je katran – glavni kancerogeni sastojak duhanskog dima. Od 4000 raznih kemijskih tvari u cigareti, njih 70-ak ima kancerogeno djelovanje. Znate li da je pušenje odgovorno za 40 % svih zloćudnih bolesti?
· sarkom glasnica u 100 % slučajeva
· rak pluća u 90 % slučajeva
Donosimo vam jednu zapanjujuću zanimljivost vezanu za katran. Znate li da se u Zagrebu u prosjeku popuši 10 milijuna cigareta dnevno? Kako se katran koristi za izradu asfalta, matematičari su izračunali da 10 milijuna cigareta dnevno odgovara proizvodnji 140 kilograma katrana za asfaltiranje. Na godišnjoj razini to iznosi 51 tonu katrana čime se može asfaltirati 40 metara kvadratne ceste. Zanimljivo, zar ne!?
Ugljični monoksid
Nevjerojatno, ali istinito, ugljični monoksid u dimu samo jedne cigarete ima tisuću puta veću koncentraciju od onoga što dopuštaju državni propisi, stoga već i prva popušena cigareta ima štetni učinak.
Ugljični monoksid veže se na hemoglobin eritrocita 200 puta brže od kisika stvarajući karboksihemoglobin, što smanjuje koncentraciju kisika u tkivima jer onemogućava prijenos kisika krvlju. Razina karboksihemoglobina je 2-15 puta viša u pušača.
Što se zapravo događa u našem organizmu pri izgaranju duhana? Nastaju nestabilne molekule s mnoštvom slobodnih radikala koji se spajaju s drugim molekulama te uzrokuju oštećenje tkiva. Na slinu djeluju tako da u njoj smanjuju količinu obrambenog imunoglobulina IgA.
Ugljični monoksid iz duhanskog dima povećava propusnost stjenki krvnih žila za kolesterol, što pospješuje stvaranje ateroma i nastanak ateroskleroze.
Kako pušenje djeluje na reprodukciju čovjeka?
Nažalost, pušenje može uzrokovati impotenciju kod muškaraca, a ustanovljeno je da može biti i uzročnik raka testisa. Britansko istraživanje pokazalo je da je oko 120 tisuća britanskih pušača impotentno zbog pušenja. Pušači koji imaju visoki krvni tlak imaju 26 puta veću vjerojatnost obolijevanja od impotencije tj. erektilne disfunkcije.
Znate li da žene koje puše više od 20 cigareta dnevno, imaju trostruko veći rizik od neplodnosti ili izvanmaternične trudnoće? Za djevojke i mlade žene koje puše ustanovljeno je da razvijaju sterilnost te da su podložne infekcijama spolnih organa. Znate li da pušenje može biti uzrok pobačaja te da može izazvati poremećaj menstrualnog ciklusa?
Pušenje višestruko nepovoljno djeluje na reproduktivno zdravlje kako kod muškaraca tako i kod žena.
Prestanak pušenja
Affidea Hrvatska – svi doktori našeg tima savjetuju da treba prestati pušiti čim prije. Jeste li primijetili da se osjećate bolje 10-ak minuta nakon što ste popušili cigaretu? Naime, tada prestaje stezanje krvnih žila koje je posljedica svake popušene cigarete.
Neuroznanost je ustanovila da jaka želja za cigaretom traje samo 3 minute, ništa dulje. Za to biste vrijeme mogli nešto uraditi: popiti čašu vode, pojesti neku voćku, prošetati, oprati zube, kako biste maknuli fokus s neodoljive želje.
Apstinentska statistika
· Nakon 24 sata od prestanka pušenja opskrbljenost kisikom svih tkiva i organa se normalizirala.
· Nakon 48 sati od prestanka pušenja poboljšavaju se pokazatelji za zgrušavanje krvi, odnosno rizik nastanka ugruška.
· Nakon 6 tjedana poboljšava se plućna funkcija.
· Nakon 12 mjeseci rizik od kardiovaskularnih bolesti izjednačava se s rizikom u nepušača.
· Nakon 5 godina smanjuje se rizik od nastanka: karcinoma usne šupljine i moždanog udara.
· Nakon 10 godina rizik od karcinoma bronha smanjuje se za 50 %.
· Nakon 15 godina mortalitet bivših pušača izjednačuje se s mortalitetom nepušača.
Kako pušači trebaju kontrolirati svoje zdravlje?
Već dugo kašljete, a niste prehlađeni, ali ste okorjeli pušač?
Pozivamo Vas na sistematski pregled te na pulmološki i kardiološki pregled, ovisno o vašim simptomima. U sklopu pregleda, ako pulmolog ili kardiolog procjene da je neophodno, poslat će vas na daljnju dijagnostičku pretragu koju možete napraviti u našim centrima: UZV CD ili RTG.
Ono što Vi kao pušač možete najviše napraviti za svoje zdravlje jest da ugasite posljednju cigaretu, okrenete život u svoju korist i date šansu svome zdravlju. Affidea će Vam na tom putu biti snažna podrška svojim stručnim znanjem i brigom o Vašem zdravlju.