Učestalost moždanog udara jedan je od najvećih javnozdravstvenih problema kako u svijetu tako i u Hrvatskoj. Na svjetskoj razini moždani udar je:
• drugi vodeći uzrok smrti
• treći vodeći uzrok smrti i invaliditeta zajedno.
Stroke Alliance For Europe (SAFE), najveća europska organizacija koja okuplja udruge koje se bave moždanim udarima i udruge bolesnika oboljelih od moždanog udara, očekuje dramatičan rast moždanog udara, a kao glavni razlog navodi se starenje populacije. Naglašava se da svaka zemlja treba imati nacionalnu strategiju borbe protiv moždanog udara.
Hrvatska je već započela sa svojom. Iako se Svjetski dan moždanog udara obilježava svake godine 29. listopada, u Hrvatskoj se temi moždanog udara posebno posvećuje pažnja i 21. lipnja, koji je proglašen Hrvatskim danom moždanog udara, kako bi se naša javnost osvijestila i educirala o simptomima, pravovremenom reagiranju, dijagnosticiranju te liječenju i oporavku nakon bolesti.
U Hrvatskoj je moždani udar:
• prvi uzrok invalidnosti
• drugi uzrok smrtnosti
• jedan od glavnih uzroka demencije.
Procjenjuje se da godišnje moždani udar pogađa više od 15.000 Hrvata te da se čak 80.000 osoba bori s posljedicama moždanog udara.
Učestalost moždanog udara – što kažu brojke?
Statistika je neumoljiva, svake 2 sekunde jedna osoba doživi moždani udar, a svakih 6 sekundi jedna osoba umre od moždanog udara. Europsko udruženje za moždani udar predviđa da će u idućih 15 do 20 godina broj osoba koje će doživjeti moždani udar porasti za 34 % te da će moždani udar pogoditi 819.771 osobu u 2035. godini, što odgovara veličini Zagreba.
Moždani udar ima povoljniji ishod ako se započinje liječiti u prvih 3 do 6 sati.
Znate li da:
· svakih sat i dvadeset minuta u Hrvatskoj netko umre od moždanog udara?
· više od 50 % pacijenata s moždanim udarom dođe u bolnicu kad je prekasno za intervenciju?
· oko 60 % ljudi ima problema s vidom nakon moždanog udara?
· 20 % ljudi s moždanim udarom umre u bolnici?
· 20 % ljudi ima emocionalnu inkontinenciju u prvih šest mjeseci nakon moždanog udara?
· trećina pacijenata nakon moždanog udara pati od depresije?
· istraživanja pokazuju da će nakon moždanog udara otprilike 1 od 4 osobe imati još jedan moždani udar u roku od 5 godina?
· učestalost moždanog udara pokazuje da se drugi moždani udar vjerojatno pojavljuje u prvih mjesec dana?
Simptomi infarkta pojavljuju se naglo, bez ikakvih upozoravajućih manjih napada, kod osoba s moždanim udarom uzrokovanim embolijom. Prognoza smrtnosti je oko 30 %.
U periodu od 1990. do 2019. zabilježen je porast:
· incidenata moždanog udara za 70 %
· smrtnih slučajeva od moždanog udara za 43 %
· prevladavajućih moždanih udara za 102 %.
Faktori rizika
· dob
· spol
· genetika
· visoki krvni tlak
· fibrilacija arterija (nepravilan rad srca)
· šećerna bolest
· visoki kolesterol
· godišnje doba
Dob – učestalost moždanog udara
Većina moždanih udara događa se u poodmakloj dobi, no nažalost sve je više slučajeva osoba mlađe i srednje životne dobi. Nakon 60. godine života rizik za nastanak moždanog udara raste za otprilike 10 % s novim desetljećem starosti. U prosjeku 1 od 6 osoba u dobi od 15 do 60 godina doživi moždani udar. Čak 31 % oboljelih od moždanog udara mlađi su od 65 godina. Prema svjetskoj statistici, najmlađi pacijent koji je pretrpio moždani udar je dvogodišnje dijete. Zaključak je da se moždani udar može dogoditi svakome bez obzira na dob.
Genetika utječe na učestalost moždanog udara
Ako obiteljska anamneza bilježi rođake koji su imali moždani udar, o tome svakako treba obavijestiti svog liječnika jer moždani udar može biti nasljedan.
Spol – učestalost moždanog udara
Muškarci su skloniji nastanku moždanog udara u generativnoj životnoj dobi, ali je stopa smrtnosti viša kod žena. Rezultati istraživanja kažu da je učestalost kod žena 6 od 10 moždanih udara, a struka smatra da je razlog za to što žene odgađaju odlazak u bolnicu pa liječenje počinje s odmakom od 4-5 sati. Nakon menopauze povećan je rizik od nastanka moždanog udara kod žena. Sve navedeno, ali i činjenica da je prosječni životni vijek žena duži od muškaraca, objašnjava zašto bilježimo sve više žena s moždanim udarom.
Godišnje doba – učestalost moždanog udara zimi
Znate li da su srčani i moždani udari učestaliji zimi?
Koji su razlozi za to?
· skupljanja krvnih žila (vazokonstrikcija)
· smanjenja obujma krvnih žila
Krvne žile takve su najviše zimi zbog hladnoće.
Znate li da i nagle promjene temperature mogu dovesti do moždanog i srčanog udara?
Učestalost moždanog udara i najčešći simptomi
Najčešći simptomi su:
· vrtoglavica
· gubitak ravnoteže
· gubitak koordinacije
· zbunjenost
· nemogućnost govora
· paraliza ili utrnulost lica, ruke ili noge, naročito na jednoj strani tijela
· mutan vid
· dvostruka slika
· crnjenje pred očima
· glavobolja
· povraćanje.
Kako prepoznati moždani udar?
Američka organizacija za prevenciju moždanog udara objavila je upute za brzo dijagnosticiranje moždanog udara u obliku mnemotehnike (akrostih) = FAST test.
F = face – lice
Ø Preporuka je da provjerite kod osobe koja je pretrpjela moždani udar je li jedna strana lica nepokretna ili možda “visi” tj. nesimetrično stoji u odnosu na drugu. Ako se lice iskrivi s jedne strane, to upućuje na moždani udar.
Ø Pitajte je da se nasmiješi kako biste to mogli utvrditi. Ako ne može podići oba kuta usana, to može biti znak moždanog udara.
A = arms – ruke
Ø Provjerite je li jedna ruka slaba ili nepokretna.
Ø Pitajte osobu da podigne obje ruke u zrak kako biste vidjeli ima li problem s jednom od ruku.
Ako ne može ispružiti obje ruke, to može biti znak moždanog udara.
S = speech – govor
Ø Provjerite može li osoba govoriti.
Ø Provjerite je li govor razumljiv. Tražite osobu da ponovi jednostavnu rečenicu. Ako nerazgovjetno izgovara riječi, vjerojatno je doživjela moždani udar.
Ø Tražite osobu da isplazi jezik. Ako je iskrivljen ili ide na jednu stranu, to može biti znak moždanog udara.
T = time – vrijeme
Ø Vrijeme je sve.
Ø Odmah pozovite hitnu pomoć jer se posljedice moždanog udara najviše mogu umanjiti unutar prva 4 sata.
Je li ova metoda provjere pouzdana da biste kao laici zaključili da se radi o moždanom udaru?
Članak koji je objavljen u časopisu Emergency Medical News poziva se na rezultate bolnice u Newcastleu koja je primjenjivala FAST metodu na svim pacijentima u periodu od kolovoza 2001. do srpnja 2002. godine. Od 278 osoba koje su imale pozitivan odgovor na FAST, 217 zaista je imalo moždani udar, što je jako veliki postotak, 78 %, iz čega možemo zaključiti da je FAST pouzdana metoda kao prvi korak u identificiranju moždanog udara.
Je li ova metoda provjere pouzdana da biste kao laici zaključili da se radi o moždanom udaru?
Članak koji je objavljen u časopisu Emergency Medical News poziva se na rezultate bolnice u Newcastleu koja je primjenjivala FAST metodu na svim pacijentima u periodu od kolovoza 2001. do srpnja 2002. godine. Od 278 osoba koje su imale pozitivan odgovor na FAST, 217 zaista je imalo moždani udar, što je jako veliki postotak, 78 %, iz čega možemo zaključiti da je FAST pouzdana metoda kao prvi korak u identificiranju moždanog udara.
Hrvatska jezična inačica FAST metode = G.R.O.M.
FAST je uobičajen i u Hrvatskoj, ali se koristi i hrvatska inačica FAST akrostiha G.R.O.M.
· G za govor
· R za ruke
· O za oduzetost
· M za minute koje odlučuju o pitanju života i smrti.
Zašto su važne pravovremena dijagnostika i liječenje?
Rani dolazak u bolnicu te pravovremeno liječenje mogu smanjiti oštećenje mozga i druge komplikacije.
Tromboliza se može primijeniti unutar 3 do 4,5 sati, a mehanička trombektomija unutar 6 sati od početka simptoma moždanog udara. Učinkovitost je veća ako se ranije primjene.
Neurolozi dijagnosticiraju moždani udar na temelju:
· anamnestičkih podataka – liječnik se raspituje kada je počeo i kako se razvio moždani udar, raspituje se o simptomima
· fizikalnog pregleda – neurolog utvrđuje gdje je mozak oštećen, ispituje vid, govor, sluh, motoriku te koordinaciju neurološkim testovima
· kompjutorizirane tomografije CT
· magnetske rezonancije MRI lubanje i grudnog koša
· elektrokardiograma (EKG), po potrebi.
Nažalost, CT i MRI ne mogu otkriti moždani udar odmah, nego tek nekoliko dana kasnije, ali su vrijedne dijagnostičke snimke koje liječnicima daju do znanja što je uzrokovalo moždani udar – putujući krvni ugrušak (embolus) koji je dospio u mozak ili začepljenje krvne žile aterosklerozom (aterotromboza).
Ako je uzrok krvni ugrušak ili embolija, postoji velika vjerojatnost da će doći do idućeg udara. Zato treba riješiti uzrok problema.
Iako je liječenje moždanog udara jednako bez obzira na uzrok, neophodne su različite pretrage. Naime, ako posumnjamo na moždanu emboliju, potrebno je napraviti rendgenske snimke vratnih arterija (karotidni arteriogram).
Kakve posljedice imaju osobe koje su preživjele moždani udar?
· Kod 2/3 pacijenata javlja se veći ili manji neurološki deficit, ovisno o težini slučaja.
· Trajna onesposobljenost kod 1/3 pacijenata.
Oporavak – terapija
1. Radna terapija – pacijenti ponovo uče vještine potrebne za svakodnevne aktivnosti kako bi mogli biti samostalni
2. Fizioterapija – povećava pokretljivost, snagu i ravnotežu pacijenata
3. Logopedske vježbe – govorna i jezična terapija – vježba se komuniciranje i gutanje
4. Psihoterapija – primjenjuje se kod teškoća s pamćenjem, razmišljanjem, anksioznosti te kod depresije
5. Educiranje i savjetovanje pacijenata – dijetetičar, nutricionist i logoped daju savjete o hrani i piću radi zdrave prehrane i funkcionalnog gutanja.
Kako možete smanjiti rizik od moždanog udara?
· Redovito kontrolirajte i liječite svoj krvni tlak.
· Prestanite pušiti jer istraživanja pokazuju da je rizik niži kod bivših pušača, kod osoba koje više ne puše od 2 do 5 godina, u odnosu na pušače. Udvostručuje rizik od smrti uslijed moždanog udara.
· Redovita tjelovježba i kretanje najmanje 30 minuta dnevno jača srce, poboljšava cirkulaciju te pomaže održavati tjelesnu težinu. Znate li da hodanje, vožnja bicikla, plivanje i rad u vrtu smanjuju rizik od moždanog udara i bolesti srca?
· Zdrava prehrana. Konzumirajte više povrća, voća i ribe. Izbjegavajte masnu hranu te smanjite unos šećera i soli.
· Kontrolirajte šećernu bolest.
· Izbjegavajte alkohol jer redovita konzumacija alkohola povećava rizik od moždanog udara. No, što se tiče crnog vina, dnevni preporučeni unos je jedna čaša od 2 dl jer crno vino sprječava stvaranje ugrušaka.
· Izbjegavajte stres jer uzrokuje povećanu učestalost kardiovaskularnih i cerebrovaskularnih bolesti.
· Izbjegavajte narkotike (drogu). Znate li da upotreba kokaina, pogotovo u alkaloidnom obliku kao što je crack, povećava učestalost moždanog udara?
U Affideinim centrima rade vrhunski neurolozi. Pružamo usluge kompjutorske tomografije i magnetske rezonancije. Naručite se na pregled kod naših specijalista neurologije, vodite redovito brigu o svom zdravlju, ako ste preboljeli moždani udar ili zbog genetskih predispozicija postoji rizik od njega.
Bolje spriječiti nego liječiti uz dugotrajni oporavak.