Alzheimerova demencija: Dokle smo stigli i što nas kao društvo očekuje?

Alzheimerova demencija je, nažalost, vodeća vrsta demencije u svijetu. Globalno starenje stanovništva i sve veći broj ljudi koji boluju od neke vrste demencije, utječe na njihove obitelji i zdravstvene sustave diljem svijeta. Ljudski vijek se znatno produljio u odnosu na nekoliko stoljeća unazad. Prema znanstvenim predviđanjima, nepoželjan trend demencije samo će nastaviti uzlaznom putanjom.

Zabrinjavajuća je brojka od 47,5 milijuna ljudi u svijetu koji imaju neki oblik demencije. Ovo je posljednji podatak Svjetske zdravstvene organizacije. Ni za Europsku uniju predviđanja struke nisu ništa bolja. Procjenjuje se da 6,4 milijuna Europljana boluje od neke vrste demencije. Crne prognoze kažu da bi do 2050. godine broj u svijetu mogao narasti i na više od 115 milijuna oboljelih.

Procjena za Hrvatsku

Smatra se da u Hrvatskoj trenutačno živi oko 86 000 osoba oboljelih od demencije. Nažalost, uzlazna putanja demencije i kod nas će se nastaviti u budućnosti. Jedan od razloga je što imamo pretežito staro stanovništvo.

Alzheimerova demencija – najčešći oblik demencije

Alzheimerova demencija je najčešći oblik demencije, čini ukupno 70 % svih demencija. To je izuzetno progresivna neurodegenerativna bolest središnjeg živčanog sustava.

Zašto dolazi do demencije?

U mozgu oboljelih osoba nakupljaju se neuobičajeni proteini:

• amiloidi
• tau proteini.

Ti proteini uništavaju mozak jer ometaju prijenos između neurona.

Koje su posljedice propadanja stanica mozga?

Dolazi do gubitka raznih funkcija. Koje će funkcije oslabiti ili se u potpunosti onesposobiti ovisi o tomu koji je dio moždanih struktura pogođen.

1. gubitak fizičkih funkcija
2. gubitak mentalnih funkcija
3. gubitak psihičkih funkcija.

 

Kako se razvija Alzheimerova demencija?

 

Budući da simptomi bolesti počinju postupno, u prvi mah ni ne povezujemo da je riječ o tako teškoj bolesti, već sve pripisujemo klasičnoj staračkoj demenciji – zaboravljivosti. Prvi i najizraženiji simptom jest gubitak pamćenja,.

S vremenom dolazi do psihičkog i fizičkog propadanja. Krajnja faza bolesti je potpune onesposobljenost osobe koja je do smrti ovisna o tuđoj njezi i pomoći.

 

Alzheimerova demencija – 10 simptoma

Hrvatska udruga za Alzheimerovu bolest redovito donosi saznanja moderne medicine vezana za ovu tešku bolest. Upozorava na 10 najčešćih simptoma bolesti:

1. Poremećaj pamćenja razvija se postupno, a najviše se zaboravljaju događaji koji su se nedavno dogodili.
2. Poteškoće u izvršavanju svakodnevnih aktivnosti kao što su održavanje osobne higijene, poteškoće u snalaženju u stanu ili na ulici, trgovini, stalno zametanje stvari – ključeva, naočala i slično.
3. Poteškoće govora, čitanja i pisanja: zaboravljanje riječi u svakodnevnom govoru, zamjena istih riječi nekim sličnim riječima, nerazumljiv govor, bez smisla, ponavljanje istih fraza.
4. Gubitak prostorne i vremenske orijentacije: ne može se sjetiti koji je mjesec, dan ili godina, koje godišnje doba, ne snalazi se na ranije poznatim mjestima.
5. Pogrešne procjene i odluke: ne razlikuje vrijednost novca, neprimjereno se oblači u odnosu na godišnje doba.
6. Poremećaj apstraktnog mišljenja: nemogućnost ispunjavanja nekog formulara, nerazumijevanje pojmova „rođendan“, „ljubav“, „pravednost“.
7. Učestalo gubljenje stvari, ostavljanje stvari na neuobičajenim mjestima, često traženje stvari po džepovima.
8. Promjene raspoloženja i ponašanja: nagla promjena s nemira, nervoze i ljutnje na preveliku smirenost i nezainteresiranost za događanje oko sebe, bezrazložna tuga i plakanje s izmjenom dobrog raspoloženja i smijeha.
9. Promjena osobnosti: pretjerana sumnjičavost, optuživanje okoline za krađu novaca, otuđivanje stvari, strah od prisutnosti drugih osoba koje ne prepoznaje, strah od svega u okolini, ljubomora, nepovjerenje.
10. Gubitak koncentracije i interesa za socijalne aktivnosti, potpuna nezainteresiranost, osjeća se napuštenim, osamljenim i prestrašenim.

 

Kao što smo već napomenuli, u ranoj fazi ova bolest može se zamijeniti s tipičnom “staračkom” zaboravljivosti. Baš zbog toga treba biti oprezan jer je rano prepoznavanje simptoma i dijagnoza Alzheimerove bolesti od iznimne važnosti.

 

Alzheimerova demencija – simptomi koji ukazuju i simptomi koji ne ukazuju na bolest

Hrvatska udruga za Alzheimerovu bolest razlučuje:

1. simptome koji upućuju na bolest: pogrešne procjene i loše zaključivanje, nesposobnost upravljanja novcem, gubljenje u vremenu – nemogućnost određivanja datuma i godišnjeg doba, poteškoće u održavanju komunikacije te zametanje stvari i nemogućnost prisjećanja prethodnih događaja kako bi ih pronašli
2. simptomi ne pokazuju nužno da se radi o ovoj bolesti: povremeno pogrešno odlučivanje, zaboravljanje podmirenja pojedinih računa, zaboravljanje i prisjećanje tekućeg datuma, povremene poteškoće u održavanju komunikacije, gubljenje stvari s vremena na vrijeme

 

MR mozga – neuroradiološka metoda u obradi Alzheimerove demencije

 

Kod otprilike 85% bolesnika s Alzheimerovom bolesti, detaljna anamneza i standardni neurološki pregled omogućuje postavljanje točne dijagnoze.

“U dijagnostici Alzheimerove demencije (AD) strukturalnim metodama neuroimaginga (oslikavanja mozga) potrebno je isključiti patološke promjene koje bi mogle rezultirati kognitivnim smetnjama, npr. tumorski proces ili vaskularne promjene (vaskularna demencija) te prikazati specifične oblike atrofije moždanog tkiva koji, uz kliničku sliku i rezultate psihološkog testiranja kod pacijenata koji pokazuju kognitivne smetnje, mogu upućivati na ovaj oblik demencije“, rekla je dr. sc. Martina Špero, dr. med, specijalist radiologije, uži specijalist neuroradiologije iz Poliklinike Affidea.

“Iako MSCT mozga može pokazati karakteristične oblike kortikalne atrofije (gubitka volumena tkiva mozga), MR mozga je kao radiološka metoda osjetljivija u prikazu istih, kao i u isključivanju strukturalnih promjena koje ukazuju na druge oblike demencije. Stoga je MR mozga neuroradiološka metoda izbora u obradi Alzheimerove demencije”, dodala je neuroradiologinja dr. sc. Špero i objasnila:

“Glavna uloga MR mozga u dijagnostici Alzheimerove demencije je procjena gubitka volumena moždanog tkiva koja zahvaća tipične dijelove mozga, što nažalost obično nije vidljivo rano u početku bolesti. Gubitak volumena mozga tipičan za AD zahvaća medijalni dio srednjeg temporalnog režnja i sivu tvar temporoparijetalnog dijela mozga“.

Osim strukturalnih metoda neuroimaginga, u dijagnostici Alzheimerove demencije mogu se upotrijebiti i funkcionalne metode iz spektra nuklearne medicine, SPECT i PET, koje ukazuju na slabiju opskrbljenost krvlju i stoga slabiju metaboličku aktivnost zahvaćenog dijela mozga temporalno i parijetalno u slučaju AD.

 

Liječenje usporava napredak bolesti, a FDA odobrila prvi lijek usmjeren na uzrok

Strategija za borbu protiv Alzheimerove bolesti usmjerena je na tri glavna cilja, koje prenosimo s Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Zagrebačke županije:

1. Rana dijagnoza bolesti uključuje rano prepoznavanje simptoma koji mogu upućivati na početak Alzheimerove bolesti. Rano upućivanje liječniku.
2. Odgovarajuća zdravstvena skrb i skrb okoline i društva.
3. Uspostaviti koordinirani sustav potpore oboljelima, njihovim obiteljima i njegovateljima u svrhu podizanja kvalitete liječenja i zbrinjavanja.

Sve je to nužno za poboljšanje kvalitete života oboljele osobe, ali i njihovih obitelji i skrbnika. Važna je i dostupnost liječenja anti-dementnim lijekovima koji mogu usporiti razvoj bolesti.

Doc. dr. sc. Anton Glasnovic, spec. neurologije i psihoanalitičar
Photo: Goran Stanzl/PIXSELL

“Nakon postavljanja dijagnoze dementnog sindroma bolesnici mogu očekivati polagano slabljenje svih kognitivnih funkcija. No, svejedno, upotrebom lijekova koji su dostupni na tržištu, a tu prvenstveno mislimo na memantin i donepezil, pokazano je da se progresija bolesti usporava. Uz to, potrebna je adekvatna skrb bolesnika u kućnim uvjetima, kao i u težim oblicima i u ustanovama koje se bave takvim bolesnicima.”

“Nažalost, prognoza je još uvijek loša, no najnoviji lijekovi poput određenih koji djeluju na uzrok bolesti, odnosno stvaranje Beta amiloida, daju nadu da će se u budućnosti bolest moći i zaustaviti pa čak i vratiti pojedine kognitivne funkcije“, rekao nam je doc. dr. sc. Anton Glasnović, dr. med., specijalist neurologije i psihoanalitičar iz Poliklinike Affidea.

Dakle, lijek za samu bolest još uvijek ne postoji, a korištenjem postojeće terapije usporava se napredak bolesti.

Alzheimerova demencija – lijek Aduhelm (Aducanumab)

Nova vijest dolazi iz SAD-a. Američka agencija za hranu i lijekove (FDA) 7. lipnja ove godine odobrila je lijek Aduhelm (Aducanumab) tvrtke Biogen za liječenje Alzheimerove bolesti.

“To je prvi lijek za Alzheimerovu bolest odobren nakon 2003. godine. Ujedno, ovo je prvi lijek usmjeren na uzrok bolesti (prisutnost beta-amiloidnog plaka u mozgu), a ne samo na simptome bolesti“, objasnili su iz FDA.