Kada i zašto je potreban kardiološki pregled?

Pacijentima koji imaju simptome kao što su zamaranje ,nedostatak zraka, pritisak i bolovi u prsima, preskakanje ili lupanje srca, oticanje nogu ili od liječnika zamijećen srčani šum pri auskultaciji srca.

Također kod napravljenih pretraga gdje je prikazana uvećana srčana sjena na rendgenskoj snimci srca ili promjene u ambulantno urađenom EKG-u koji mogu upućivati na srčanu bolest, a do sada nije rađena kardiološka obrada.
Pacijentima sa već znanom srčanom bolešću u svrhu redovnog ili vanrednog (kod pogoršanja simptoma) praćenja.
Osobama koje nemaju znakova ni simptoma srčane bolesti ali žele provjeriti stanje kardiovaskularnog sustava.

Poglavito se preporuča osobama koje su izložene pojačanim fizičkim naporima kao što su sportaši, osobama sa riziko faktorima za kardiovaskularne bolesti, kao što su povišeni krvni tlak, šećerna bolest, pušenje, povišene razine masnoća u krvi, kod osoba sa anamnezom srčanih bolesti kod bliskih srodnika u mlađoj životnoj dobi.
Kod ocjene radne sposobnosti kod određenih zanimanja.
Kod drugih indikacija postavljenih od strane liječnika kao što su procjene i praćenja “snage” srca-ejekcijske frakcije lijeve klijetke kod onkoloških pacijenata koji se podvrgavaju terapiji potencijalno toksičnoj za srčani mišić, neinvazivne procjene plućne hipertenzije i drugih indikacija po ocjeni liječnika.

Kako pregled izgleda?

Pregled započinje anamnezom tj. razgovorom liječnika i pacijenta u kojem se detaljno prikupljaju podatci o sadašnjim smetnjama kao i ranijim bolestima, o tjelesnim funkcijama i navikama, o lijekovima koje pacijent uzima i eventualnim ranijim alergijama na lijekove, kao i o značajnim bolestima kod bliskih članova obitelji. Veoma je važno da na prvi pregled donesete svu medicinsku dokumentaciju koju posjedujete kao i terapiju–lijekove ako ih uzimate kako bi se što kvalitetnije stekao uvid u Vaše zdravstveno stanje te odredio daljnji dijagnostički i terapijski plan. Iz toga slijedi klinički pregled po standardnom protokolu (opći status, mjerenje krvnog tlaka, auskultacija srca i pluća, palpacija abdomena, pregled udova). Nakon toga se radi 12 kanalni EKG i ultrazvuk sca.
Na kraju se obavlja detaljan razgovor sa pacijentom, pojašnjenje nalaza i preporuka za eventualne daljnje pretrage i terapiju što se sve zabilježi i u pisanom nalazu kojeg pacijent dobiva na kraju pregleda.

 

Kardiologija

Sveti Rok

Vita

SPECIJALISTIČKI PREGLED 400 kn 400 kn
KONTROLNI SPECIJALISTITČKI PREGLED+EKG 300 kn 300 kn
KONTROLNI SPECIJALISTITČKI PREGLED+UZV SRCA 500 kn 500 kn
KONZULTACIJE 200 kn 200 kn
EKG 150 kn 150 kn
UZV SRCA 400 kn 400 kn
SPECIJALISTIČKI PREGLED + EKG 500 kn 500 kn
SPECIJALISTIČKI PREGLED + EKG+UZV SRCA 700 kn 700 kn
SPECIJALISTIČKI PREGLED +EKG +UZV SRCA + HOLTER ILI ERGOMETRIJA 900 kn 900 kn
SPECIJALISTIČKI PREGLED+EKG+UZV SRCA+HOLTER+ERGOMETRIJA 1100 kn 1100 kn
Skrining test za arterosklerozu – kardiovaskularni indeks 350 kn
HOLTER EKG-A 400 kn 400 kn
HOLTER TLAKA 400 kn 400 kn
ERGOMETRIJA 400 kn 400 kn
SPIROMETRIJA 100 kn 100 kn
STRES UZV 900 kn

Koristi se za detekciju srčanih aritmija i/ili smetnji srčanog provođenja. Uređaj se nosi tijekom 24 sata, a tijekom nošenja pacijent vodi dnevnik aktivnosti po satima. Nakon skidanja Holtera analiziraju se podatci iz memorije uređaja temeljem kojih liječnik daje preporuke za daljnju terapiju i/ili postupke

HOLTER- 24 satni EKG

Kontinuirano mjerenje arterijskog tlaka tijekom 24 sata

Danas se smatra najboljom metodom za procjenu arterijskog tlaka jer pruža detaljne informacije o kretanju arterijskog tlaka tijekom 24 h i jedina je metoda kojom se može procijeniti noćni tlak(noćni porast tlaka ili izraziti pad predstavljaju jedan od glavnih riziko faktora za neželjene kardiovaskularne događaje –infarkt srca i moždani udar) Snimanje se provodi portabilnim tlakomjerom kojeg pacijent nosi tijekom 24 sata te svakih pola sata ili 45 minuta automatski mjeri krvi tlak i srčanu frekvenciju što se bilježi u memoriji uređaja. Tijekom nošenja pacijent vodi dnevnik u kojem bilježi aktivnosti po satima .Nakon skidanja KMAT-a analiziraju se rezultati temeljem kojih liječnik daje preporuke za daljnju terapiju. Idealno bi bilo svakom hipertoničaru barem jednom napraviti KMAT da se ustanovi spada li u skupinu pacijenata sa višim noćnim tlakom , a važan je i u praćenju lošije reguliranih pacijenata ,kao i kod osoba s “granično” povišenim vrijednostima tlaka ili kod tzv ”hipertenzije bijelih mantila”(osobe koje kod liječnika uvijek imaju povišen krvni tlak a kući uredan) da se ocijeni da li takvi pacijenti uopće trebaju antihipertenzivnu terapiju ili je riječ o psihičkoj stresnoj reakciji.

KMAT

Test opterećenja na pokretnom sagu tijekom kojeg se kontinuirano prati EKG dok pacijent hoda uz progresivno opterećenje, periodički mjeri arterijski tlak te registriraju i ocjenjuju eventualni simptomi pacijenta. Temeljna indikacija za ergometriju je procjena postojanja koronarne bolesti srca (angine pectoris), poglavito kod pacijenata koji imaju simptome bolova u prsima, lošijeg podnošenja napora, ali i kod pacijenata koji imaju višestruke faktore rizika, poglavito višegodišnju šećernu bolest (dijabetičari nerijetko imaju tzv.”tihu ishemiju” koja ne daje uobičajene simptome tj. bol u prsima,ali se može registrirati u EKG-u tijekom testa opterećenja, mada sam EKG u mirovanju može biti potpuno uredan). Ergometrija je korisna i kod procjene drugih stanja ( npr.ocjene funkcionalne sposobnosti srca kod fizički zahtjevnih zanimanja ili kod testiranja sportaša ), te uobičajena kod praćenja pacijenata sa već znanom koronarnom bolešću ( preboljelim infarktom srca ,stanjem nakon ugrađenih koronarnih potpornica (stentova) ili premosnica.

Ergometrija

Dijagnostika tijela