MR sijalografija

Affidea Hrvatska uvela je novu dijagnostičku pretragu. MR sijalografija može se obaviti u našim poliklinikama:

• Affidea Čavka, Zagreb
• Affidea Sveti Rok, Zagreb
• Affidea Vita, Šibenik
• Affidea Kalajžić, Split.

Pretragu izvodimo na uređajima za magnetnu rezonanciju jačine:

• 1.5T
• 3T.

 

Što je MR sijalografija?

MR sijalografija neinvazivna je dijagnostička metoda koja koristi magnetnu rezonanciju za vizualizaciju određenih stanja žlijezda slinovnica (pregled izvodnih kanalića žlijezda slinovnica, njihovih intraparenhimskih ogranaka). Daje nam uvid u glavne izvodne kanale do ušća usne šupljine i realan prikaz triju žlijezda slinovnica u usnoj šupljini: parotide, submandibularne i sublingvalne žlijezde.

 

Žlijezde slinovnice

Žlijezde slinovnice su egzokrini organi smješteni u stjenkama usne šupljine i ždrijela, a njihova je glavna funkcija proizvodnja i lučenje sline. Slina se luči kroz poseban sustav kanalića u usnu šupljinu. Sudjeluje u brojnim fiziološkim procesima. Njezina je uloga iznimno važna u održavanju zdravlja usne šupljine i orofarinksa, tako što podmazuje i vlaži usnu šupljinu čisteći je. Započinje razgradnju ugljikohidrata i lipida te sudjeluje u imunološkoj obrani usne šupljine.

Njezine su uloge:

• puferiranje
• održavanje ravnoteže demineralizacije i remineralizacije
• poticanje cijeljenja mekih tkiva.

Ljudski organizam sastoji se od:

• stotinjak malih žlijezda slinovnica u području submukoze usne šupljine i ždrijela ‒ dijele se na: labijalne, lingvalne, bukalne, palatinalne i faringealne
• 3 para velikih žlijezda slinovnica: parotida, submandibularna i sublingvalna žlijezda.

Znate li da velike žlijezde slinovnice luče 95 % ukupnog volumena sline, dok preostalih 5 % luče male žlijezde?

 

Velike žlijezde slinovnice

1. parotida ili parotidna žlijezda = podušna ili zaušna žlijezda nalazi se ispod i ispred uške, parotidnim kanalom odvodi slinu u usta s gornje strane, ima funkciju serozne sekrecije sline
2. submandibularna žlijezda = podčeljusna žlijezda ispod donje čeljusti, izlučuje miješanu slinu putem izvodnog kanala na dnu usne šupljine
3. sublingvalna žlijezda = podjezična žlijezda djeluje s donje strane usta, ima miješanu, pretežito mukoznu sekreciju

 

Tumori žlijezda slinovnica

Tumori žlijezda slinovnica vrlo su rijetki. Javljaju se u svega 3 % slučajeva od ukupnog broja svih tumora glave i vrata.

Medicina je utvrdila da:

• 80 % tumora žlijezda slinovnica nastaje u parotidi, od čega je oko 80 % benigno
• 10 – 15 % tumora u submandibularnim žlijezdama
• 5 – 10 % tumora u sublingvalnim i malim žlijezdama slinovnicama.

Znate li da je rizik od malignog tumora obrnuto proporcionalan veličini žlijezde u kojoj se pojavljuje? Sublingvalna žlijezda ima najveći postotak zloćudnih tumora.

Uspoređujući mušku i žensku populaciju, podjednako obolijevaju žene i muškarci i to mahom u poznijim godinama (60 – 70 godina).

Većina tumora, 85 % razvija se u odraslih osoba. Kod dječje populacije tumori žlijezda slinovnica najčešće nastaju u parotidi.

 

Dijagnostika žlijezda slinovnica

Tumori se uglavnom manifestiraju kao asimptomatski čvorići koje bolesnici napipaju, a inače dugo rastu. Ako primijetite čvor ispred ili ispod uha, na vratu, u usnoj šupljini, na nepcu, osjetite bol u području lica, čeljusti i usta, utrnulost jedne strane lica ili jezika, gubitak funkcije mimičnih mišića, vrijeme je da se obratite liječniku.

Čim se napipaju čvorići, potrebno se obratiti svom liječniku koji će Vas uputiti kod specijalista. Specijalist će Vas potom poslati da obavite jednu ili više dijagnostičkih pretraga žlijezda slinovnica.

Kao i svaki specijalistički pregled, i pregled za dijagnosticiranje bolesti žlijezda slinovnica započinje detaljnom anamnezom o simptomima i dužini trajanja.

Što se može detektirati standardnim ekstraoralnim pregledom?

• asimetrija
• diskoloracija
• pulsacija u području zahvaćene slinovnice.

Specijalist palpacijom utvrđuje bolnu osjetljivost žlijezde, što je jako važno jer povećanje žlijezde može biti jednostrano ili obostrano. Uzrok povećanju mogu biti: upala, infekcija, tumor.

 

Vrste dijagnostičkih pretraga

Za dijagnostiku žlijezda slinovnica koriste se sljedeće dijagnostičke metode:

• rendgen ‒ kod sumnje na kamenac u žlijezdi (manji i slabo kalcificirani kamenci na rendgenu se teško uočavaju)
• ultrazvuk ‒ za procjenu tvorbi u submandibularnoj žlijezdi i površinskom režnju parotide, za dijagnostiku tumora, cista slinovnica, kamenaca i upalnih stanja
• CT ‒ kompjutorizirana tomografija vrlo jasno određuje mjesto, oblik i gustoću tkiva (opseg i kakvoću), važna u predoperacijskoj dijagnostici tumora, čije se granice ne mogu precizno odrediti nekim drugim dijagnostičkim metodama
• citološka punkcija ‒ aspiracijska citologija tankom iglom (FNA) služi za procjenu staničnih karakteristika patoloških promjena slinovnica; izuzetno uspješna u dijagnostici pleomorfnog adenoma, Warthinova tumora i kod metastatskih tumora u parotidi
• scintigrafija ‒ slikovna nuklearno-medicinska dijagnostička metoda za ispitivanje funkcija žlijezda slinovnica, pomaže u otkrivanju opstruktivne smetnje u kanalnom sustavu slinovnica i određenih tumora
• sijalometrija ‒ metoda mjerenja lučenja sline u jedinici vremena, slina se sakuplja 10 minuta, a dobiveni uzorak služi za mjerenje pH vrijednosti, elektrolita, bikarbonata, fosfata itd.
• arteriografija ‒ koristi se kod dijagnosticiranja vaskularnih tumora i anomalija u žlijezdama slinovnicama
• konvencionalna ili rendgenska digitalna sijalografija ‒ posebna dijagnostička metoda za vizualizaciju kanalnog sustava injiciranjem kontrasta u izvodni kanal žlijezde; sijalogrami se rade u anteroposteriornoj i postraničnoj projekciji
• magnetna rezonancija = MR sijalografija
• intraoperativna biopsija s histološkom pretragom zaleđenoga odsječka tkiva; izrazito korisna metoda kod duboko položenih manjih tumora i tumora istmusa parotide.

 

Prednosti MR sijalografije

U odnosu na konvencionalnu ili rendgensku digitalnu sijalografiju, MR sijalografija ima nekoliko prednosti:

• neinvazivna tehnika snimanja
• bezbolna pretraga
• minimalna potreba za kontrastnim sredstvom
• ne koristi ionizirajuće zračenje
• bolja vizualizacija parenhima žlijezda i ostalih struktura
• pretraga traje kraće
• ne nastaju artefakti od restorativnih ispuna na zubima
• metoda izbora kod prijeoperacijske procjene tumora žlijezda slinovnica zbog izvrsne sposobnosti razlikovanja mekih tkiva i mogućnosti stvaranja višeplošnih prikaza.

 

Kada se preporučuje MR sijalografija?

MR sijalografija preporučuje se kod:

• Sjogren’s syndroma i drugih sistemskih bolesti
• tumora/neoplazmi
• upalnih stanja/apscesa parotidne, sublingvalne, submandibularne žlijezde
• sijalolitijaze parotidne i submandibularne žlijezde (ovapnjenja)
• duktalne stenoze
• detekcije fistula, ciste, divertikla.

Kontraindikacije za ovu pretragu su: srčani stimulator, feromagnetski metalni implantati/kohlearni implantati, slušna pomagala, inzulinske pumpe, ortodontski aparati i metalno strano tijelo u oku.

 

Boli li MR sijalografija?

Postupak je potpuno bezbolan.

 

Kako se izvodi MR sijalografija?

MR sijalografija traje cca 30 minuta. Pacijent leži na leđima u MR uređaju. Na početku i za vrijeme pretrage oralno mu se daje koncentracija limunske kiseline. Naime, oralni pripravak potiče rad žlijezda slinovnica, a samim time omogućava bolju vizualizaciju prilikom snimanja.

Po završetku pretrage i uvida u stanje pacijenta, otorinolaringolog može postaviti dijagnozu i plan liječenja. Po potrebi predlaže endoskopski postavljen stent ili kirurško liječenje.

Affidea Hrvatska uvela je ovu pretragu u svoju ponudu u poliklinikama u Splitu, Šibeniku i Zagrebu. Preporučujemo da odaberete najbližu Affideinu polikliniku jer se MR sijalografija radi na uređajima najmodernije tehnologije koja omogućava najprecizniji nalaz, a riječ je o MR uređajima jačine 1.5T i 3T.