5. srpnja 2021.

Zašto ne smiješ ignorirati čestu glavobolju i kako otkriti uzrok

Liječnici neurolozi te neuroradiolozi objašnjavaju u koje skupine se glavobolje dijele, kako se otkriva uzrok i koje su terapijske mogućnosti te o čemu ovisi uspjeh liječenja

Imaš li česte glavobolje, nisi jedina. Glavobolje su jedna od najčešćih bolova zbog kojih ljudi posežu za lijekovima bez recepta, ali i traže liječničku pomoć. Dijele se u primarne i sekundarne. Sekundarne glavobolje su sve one koje su uzrokovane određenim jasno vidljivim ili objašnjivim oštećenjem moždanog ili okolnog tkiva te kao preneseni simptom neke druge dobro definirane bolesti, npr. intrakranijske infekcije ili tumori (unutar lubanje), povrede glave, teška hipertenzija (povišeni krvni tlak), bolest vratne kralježnice, očiju, nosa, ždrijela, zubiju, ušiju, cerebralna hipoksija (nedostatan dotok kisika u mozak).

Primarne glavobolje su migrena, tenzijska i “cluster”

“Sve ostale glavobolje kojima ne možemo na taj način odrediti uzrok nazivaju se primarne glavobolje. Te se glavobolje, uz još neke manje učestale tipove, dijele u tri velike skupine, a to su migrenske, tenzijske i “cluster” glavobolje. Svaka ima točno određene dijagnostičke kriterije, a dijagnozu postavlja neurolog na temelju anamneze, neurološkog pregleda i isključivanjem sekundarnih uzroka. Prilikom dijagnostičkog procesa, sve vrste primarnih glavobolja mogu se dijagnosticirati već samo na temelju anamneze i neurološkog pregleda, ali dostupnošću slikovnih prikaza mozga, često se u dijagnostički proces uključuje i MR mozga kao inicijalni slikovni prikaz moždanog tkiva za usporedbu s kasnijim praćenjem glavobolje ako glavobolje promijene karakter, intenzitet ili učestalost”, rekao nam je doc. dr. sc. Anton Glasnović, dr. med., specijalist neurologije i psihoanalitičar iz Poliklinike Affidea.

Anton Glasnović

Doc. dr. sc. Anton Glasnovic, spec. neurologije i psihoanaliticar.
Photo: Goran Stanzl/PIXSELL

Traje li glavobolja od 4 do 72 sata, pulsirajuća, umjerenog do jakog intenziteta i javlja li se na samo jednoj strani glave i pogoršava naprezanjem, tada možemo reći da se radi o migreni. Uz ove simptome mogu se javiti i mučnina, povraćanje, preosjetljivost na svjetlo, buku, mirise. Migrena se može pojaviti u bilo kojoj životnoj dobi, najčešće od 10. do 40. godine života i češća je kod žena nego muškaraca. Uzroci nisu poznati, a faktori mogu biti promjene u razini hormona estrogena (menstrualni ciklus, premenopauza, oralni kontraceptivi), nesanica, glad, vremenske promjene. Ponekad migrenskoj glavobolji prethodi kratko razdoblje razdražljivosti, depresije ili povišenog raspoloženja, a može biti povezana i s pojavom aure. Aura se definira kao prolazni, neurološki, vidni ili govorni poremećaj koji prethodi izbijanju glavobolje, a najčešći je vidni u obliku bljeskova ili pojačanih kontrasta boja. Napadi se mogu javljati svakodnevno ili samo jednom mjesečno i obično kod pojedinog pacijenata slijede karakteristični uzorak.

Tenzijska glavobolja je stalna, kronična i blaga i najčešće počinje u okcipitalnoj regiji (stražnji dio glave) ili frontalnoj (prednji dio) regiji i širi se po cijeloj glavi. Opisuje se najčešće kao stezanje lubanje i osjećaj pritiska i pojačava se na kraju dana.

Kod “cluster” glavobolje dolazi jednostranim napadajima u orbitotemporalnom području u isto doba dana koji su jaki, teški, traju od 30 do 180 minuta, često praćeni uz suzenje, crvenjenje lica ili Hornerov sindrom te uznemirenost.

Koje pretrage je potrebno obaviti?

Pacijenti se zbog glavobolje najčešće upućuju specijalistu neurologije koji na temelju kliničke slike i anamnestičkih podataka koje dobije od pacijenta savjetuje koje je dijagnostičke pretrage potrebno učiniti i koji zatim provodi liječenje glavobolje.

“Tijekom uzimanja podataka od bolesnika neurolog će obratiti pažnju na karakteristike glavobolje, postoje li drugi simptomi osim glavobolje vezani za ostale organske sustave, a od podataka bit će mu bitni i podaci o drugim bolestima od kojih pacijent eventualno boluje i lijekovima koje uzima, životnim navikama npr. konzumacija cigareta, alkohola, kave i drugih napitaka, eventualno konzumaciji drugih sredstava, podaci o načinu života, npr. koji posao pacijent radi i u kojim uvjetima, vrsti svakodnevne fizičke aktivnosti i slično”, kaže dr. sc. Martina Špero, dr. med, specijalist radiologije, uži specijalist neuroradiologije te dalje objašnjava da je cilj dijagnostičke obrade otkriti ili isključiti postojanje promjena koje mogu uzrokovati glavobolju, i ona uključuje široki spektar pretraga uključujući laboratorijske pretrage, neurološku obradu (npr. EEG), neuroradiološku obradu. Na temelju navedenih podataka i rezultata osnovnih pretraga koje je zatražio, neurolog može proširiti obradu i zatražiti konzultaciju i obradu drugih specijalista, npr. oftalmologa, otorinolaringologa, kardiologa, fizijatra, imunologa, neurokirurga.

U neuroradiološkoj obradi glavobolje najčešće se traže ultrazvučni obojeni dopler vertebralnih i karotidnih arterija, standardne i funkcijske snimke vratne kralježnice, CT ili MR mozga, CT ili MR angiografija, MSCT ili MR vratne kralježnice.

blank

“Svrha neuroradioloških pretraga je isključiti ili potvrditi postojanje patoloških promjena u mozgu, vratnoj kralježnici, paranazalnim sinusima moždanim i vratnim krvnim žilama ili venskim sinusima koje bi mogle biti uzrok glavobolje. Najčešće se želi isključiti mogućnost postojanja npr. tumorskog procesa, vaskularnih malformacija, upalnih promjena na stijenkama moždanih arterija, upalnih procesa u sinusima, preniskog ili previsokog tlaka unutar lubanje, degenerativnih promjena i hernijacije diskova vratne kralježnice, i slično. Ovisno o rezultatu učinjene dijagnostičke obrade liječenje se može provoditi ambulantno ili u bolničkim uvjetima”, rekao je Hrvoje Vavro, dr. med, specijalist radiologije, uži specijalist neuroradiologije i dodao da ovisno o tegobama zbog kojih se bolesnik javlja specijalistu u obradi se ciljano mogu zatražiti CT ili MR paranazalnih sinusa i CT ili MR orbita.

Dr. sc. Špero i dr. Vavro iz Poliklinike Affidea također ističu da u slučaju sumnje na patološke promjene koje zahtijevaju hitnu bolničku obradu i liječenje, npr. upalni proces središnjeg živčanog sustava ili tromboza venskih sinusa, bolesnik se obrađuje i liječi u bolničkim uvjetima. Tada obrada može uključivati i neke druge dijagnostičke postupke koji mogu biti i invazivnog tipa, npr. punkcija cerebrospinalnog likvora (uzimanje tekućine koja oplahuje kralježničnu moždinu iglom iz donjeg dijela leđa), digitalna suptrakcijska angiografija (snimanje krvnih žila putem katetera uvedenog u žilu u preponi), objasnili su nam radiolozi iz Poliklinike Affidea.

Dr. Vavro i Dr. Špero

dr. med, Hrvoje Vavro i dr. sc. Martina Špero, specijalist radiologije, uži specijalist neuroradiologije

Mogu li se glavobolje liječiti i kako?

Terapijske mogućnosti i uspjeh liječenja glavobolja relativno su veliki, a suradnjom pacijenta i neurologa sve primarne glavobolje mogu se staviti pod kontrolu, odnosno osoba s glavoboljom može biti u potpunosti funkcionalna, objasnio nam je doc. dr. sc. Anton Glasnović, specijalist neurologije i psihoanalitičar.

“Prije medikamentozne terapije, razumijevanjem simptoma koje pacijent navodi, kao i same individue samo promjenom načina života i životnih navika glavobolje se mogu riješiti na zadovoljavajuć način u velikom postotku slučajeva”, kaže doc. dr. sc. Glasnović te pojašnjava kako izgleda terapija lijekovima.

Ako je potrebna medikamentozna terapija prva su linija liječenja acetil-salicilna kiselina ili paracetamol u najvišim dozama od 1000 mg za migrene ili tenzijske glavobolje, dok je kod “cluster” glavobolje terapija kisikom sasvim dovoljna da prekine napadaj. Druga linija medikamentozne terapije različita je kod pojedinih tipova pa se tako primjerice kod migrene koriste triptani i to samo u akutnom napadaju, kod drugih indometacin, i slično.

Kronična terapija, odnosno terapija tvrdokornih primarnih glavobolja koje ne odgovaraju na prethodne načine liječenja, pretežno se svodi na tricikličke antidepresive, antiepileptike i druge psihotropne lijekove.

Većina pacijenata nije spremna na psihoterapiju već radije koristi lijekove

Doc. dr. sc. Anton Glasnović, spec. neurologije i psihoanalitičar napominje da se u praćenju bolesnika s glavoboljom uvijek gleda pacijent kao cjelina njegovog psihičkog i fizičkog stanja pa je tako važno uzeti u obzir čimbenike poput mjesečnog ciklusa, hormonskog disbalansa, cervikalne problematike, ali i psihičkih nesvjesnih konflikata koji imaju izrazit utjecaj na glavobolju u smislu da ih se ne smije zanemariti u evaluaciji bolesnika.

“Također, jedna od kvalitetnijih terapijskih metoda primarnih glavobolja je i psihoterapija, ali ona traje dugo i većina pacijenata nije spremna upustiti se u rješavanje svojega stanja na toj najdubljoj nesvjesnoj razini konflikata već radije pribjegavaju medikamentoznoj terapiji”, dodao je doc. dr. sc. Anton Glasnović. Na kraju, primarne glavobolje vrlo su zahvalne za dijagnostiku i liječenje, ali zahtijevaju predanost i strpljenje te ponajviše iskustvo kliničara u radu s pacijentima koji se na njih žale.