Neurologija je grana medicine koja se bavi poremećajima nervnog sustava. Specijalisti neurologije provode neurološki pregled koji je osnovni korak za:
- postavljanje dijagnoze
- planiranje i praćenje terapije.
Tijekom pregleda neurolog nastoji utvrditi mjesto kao i uzrok određenog poremećaja ili bolesti živčanog sustava. Ponekad neurološki pregled nije dostatan za točno postavljanje dijagnoze, zbog čega specijalist neurolog šalje pacijenta na dodatne dijagnostičke pretrage, kao npr. EEG i EMNG.
Znate li da neurološki pregled možete obaviti u Affideinim poliklinikama u Šibeniku (Affidea Vita), Zagrebu (Affidea Čavka, Affidea Sveti Rok) i Splitu(Affidea Kalajžić)?
Neurološki pregled ‒ EMNG ruku i nogu u Poliklinici Sveti Rok
U Poliklinici Affidea Sveti Rok možete obaviti:
- EMNG ruku i nogu
- EEG.
Što je EMNG?
Elektromioneurografija ili skraćeno EMNG dijagnostički je postupak kojim se procjenjuje funkcija perifernog živčanog sustava.
Uključuje aktivnosti mišića i živaca koji njima upravljaju.
Pretraga se sastoji od dvaju dijelova:
- ENG-a ili elektroneurografije
- EMG-a ili elektromiografije.
Kako se pripremiti za EMNG?
- Na pregled ponesite popis lijekova koje uzimate kako biste se posavjetovali s liječnikom.
- Temeljito operite ruke i noge da bi se odstranile tjelesne masnoće.
- Ne koristite losione, ulja ili kreme na rukama ili nogama prije pregleda da bi se elektrode bolje zalijepile za kožu.
Kako se izvodi EMNG pretraga?
Pretraga traje 30-40 minuta, ovisno o bolesti, stanju pacijenta te opsežnosti pregleda.
- Uzimanje pacijentove osobne i obiteljske anamneze.
- Određuje se neurološki status pacijenta.
- Pacijent leži dok se izvodi ispitivanje.
- ENG ispituje provodljivost perifernih živaca, utvrđuje visinu mjesta kao i tip oštećenja perifernih živaca uz pomoć površinskih elektroda postavljenih na kožu.
- EMG ispituje mišićnu funkciju i daje prikaz stanja mišića, za što se koristi tankom jednokratnom iglom ‒ elektrodom. Pokazuje jesu li slabost ili gubitak mišićne mase posljedica bolesti živaca ili pak samog mišića.
Što obuhvaća neurološki pregled?
- Uzimanje anamneze pacijenta.
- Određivanje neurološkog statusa: mentalnog i kognitivnog statusa, kranijalnih, motoričkih i osjetilnih živaca, refleksa, koordinacije i ravnoteže, autonomnog živčanog sustava, protoka krvi u mozak.
- Postavljanje dijagnoze.
- Određivanje plana liječenja.
Nakon prvog pregleda neurolog postavlja dijagnozu, upućuje pacijenta na dodatnu pretragu, a zatim nakon rezultata pretrage planira liječenje. Svaki naredni neurološki pregled služi za praćenje liječenja i stanja pacijenta.
Kome je namijenjen neurološki pregled?
Neurološki pregled preporučuje se u slučaju:
- pretrpljene fizičke traume
- simptoma koji upućuju da se uzrok poremećaja nalazi u dijelu živčanoga sustava.
Koji nas to simptomi trebaju zabrinuti i potaknuti da se naručimo na pregled kod neurologa?
Ako uočite sljedeće simptome, koji se još k tome i često ponavljaju, ne zanemarujte ih:
- vertigo = česte i intenzivne glavobolje i vrtoglavice
- epilepsija
- poteškoće s koncentracijom i pamćenjem
- neravnoteža
- loša koordinacija
- problemi s pokretljivošću
- slabost
- grčenje
- ikovi
- distonija
- trzaji
- gubitak svijesti
- promjene u ponašanju i govoru
- problemi s vidom
- gubitak njuha
- parestezija
- trnci
- hipoestezija
- hiperestezija
- dizestezija…
Koje bolesti liječi neurologija?
Neurologija se bavi nizom bolesti i poremećaja uzrokovanih oštećenjima:
- središnjeg živčanog sustava
- perifernog živčanog sustava.
Proučava i liječi: mozak i leđnu moždinu, glavobolje i migrene, progresivne neurodegenerativne bolesti, autoimune bolesti živčanoga sustava, bolesti motoričkih neurona, neurološke posljedice raznih vrsta trauma, potres mozga, moždani udar.
Progresivne neurodegenerativne bolesti su:
- Alzheimerova bolest = demencija
- Parkinsonova bolest
- Huntingtonova bolest.
Autoimune bolesti živčanog sustava su:
- multipla skleroza
- mijastenija gravis
- Guillain-Barréov sindrom…
Bolesti motoričkih neurona su:
- amiotrofična lateralna skleroza
- progresivna mišićna atrofija…
Što je glavobolja?
U najširem smislu glavobolja je lokaliziran bol u području: glave, lica i gornjeg dijela vrata.
Znate li da je glavobolja među najučestalijim bolnim senzacijama u čovjeka i da se smatra da dvije trećine čovječanstva jednom godišnje ima glavobolju?
Što je migrena?
Migrena je vrsta glavobolje od koje pati oko 10 % ukupne populacije, ponajviše osobe srednje životne dobi i to više žene nego muškarci. Budući da je riječ o funkcijskoj vaskularnoj paroksizmalnoj glavobolji koja se javlja periodično, a obično zahvaća polovicu glave, nazivamo je hemikranijom.
Bol prate: mučnina, povraćanje i poremećaj vida.
Često se prije samog napada migrene javlja aura tj. prodromalni znak ili predsignal koji može trajati od nekoliko minuta do sat vremena u obliku: bljeskajuće točkice u vidnom polju, jednostranog ispada vidnog polja i poremećaja osjeta ili motorike u ekstremitetima ili poremećaja govora.
S obzirom na prisutnost aure migrene dijelimo na:
· običnu migrenu (hemicrania simplex) = migrena bez aure
· klasična migrena = migrena s aurom
· migrena s komplikacijama = migrena s produženom aurom.
Koji su uzroci i simptomi migrene?
Migrena se vrlo često javlja za vrijeme mjesečnice ili menopauze.
Uzroci mogu biti:
- stres
- tjelesni napor
- meteorološki uvjeti i nagle promjene vremena kod meteoropata.
Znate li da kod osjetljivijih osoba konzumiranje određene vrste hrane i namirnica može izazvati napadaj migrene?
O kojim je namirnicama riječ?
- sir: zbog tiramina u svom sastavu
- čokolada: zbog feniletilamina
- konzervirana hrana: zbog nitrita i drugih konzervansa
- alkohol…
Kako se dijagnosticira migrena?
Dijagnoza migrene temelji se na kliničkom neurološkom pregledu i anamnezi. Neurolog postavlja sljedeća pitanja: kada i kako boli glava, koji dio glave boli, koje su popratne pojave… Odgovori na ta i druga pitanja pomažu liječniku da diferencira vrstu glavobolje od koje pacijent pati od drugih glavobolja/migrena te odredi pretragu na koju će poslati pacijenta i propiše terapiju.
Što trebate napraviti kada idete prvi put na neurološki pregled?
Ponesite sa sobom svu medicinsku dokumentaciju ‒ povijest bolesti. U razgovoru s vama liječnik će obratiti pažnju kako razgovarate i kako se krećete te imate li kakvih poteškoća dok izvodite te radnje, pitat će vas o simptomima koje ste primijetili i sami. Upravo o vrsti simptoma ovisi daljnji tijek pregleda, tj. hoće li obuhvaćati različite testove i ispitivanja radi utvrđivanja neurološkog statusa:
- procjenu veličine, tonusa i snage mišića
- ispitivanje osjeta
- odgovaranje na različita pitanja
- opisivanje određenih iskustava radi procjene mentalnog statusa
- ispitivanje funkcije refleksa gumenim čekićem
- ispitivanje koordinacije i ravnoteže
- testiranje autonomnog živčanog sustava ‒ mjerenje krvnog tlaka, ispitivanje zjenica
- provjeru protoka krvi u mozak.
Provjera protoka krvi u mozak može se raditi na 2 načina:
- prislanjanjem stetoskopa na vrat
- radiološkim metodama.
Treba li se posebno pripremiti za neurološki pregled?
Nije potrebna nikakva posebna priprema za neurološki pregled, osim kako smo već prethodno naveli, potrebno je ponijeti sa sobom svu svoju medicinsku dokumentaciju.
Detaljan neurološki pregled pružamo u našim trima poliklinikama: